BiH od trošarina i cestarina zaradila više od 15 milijardi KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je od trošarina i cestarina na gorivo do sada zaradila 15.271,410.000 KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koja prikuplja ovaj novac.

Naime, po litri goriva koje se proda na tržištu Bosne i Hercegovine trenutačno se plaća trošarina i cestarina koja ovisi o vrsti naftne prerađevine i iznosi od 0,30 do 0,45 KM te dvije cestarine.

Više načina plaćanja

Prva je za održavanje cesta, koja iznosi 0,15 KM po litri goriva, dok je druga za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta, koja iznosi 0,25 KM po litri prerađevine.

''Ukupan iznos prikupljene cestarine za održavanje cesta (0,15 KM po litri prerađevine), u razdoblju od 2006. do 30. rujna 2023. iznosio je 3 milijarde i 624 milijuna KM. Ukupan iznos prikupljene cestarine za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta (0,25 KM po litri) od 2009. do 31. kolovoza 2023. je 3 milijarde i 355 milijuna KM.

Uz cestarine, po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i trošarina koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litri. Po toj osnovi od 2006. do 30. rujna 2023. prikupljeno je 8 milijardi i 290 milijuna KM'', piše u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH koje su dostavili za Nezavisne.

507 milijuna KM od cestarina

Tako je tijekom ove godine prikupljeno od cestarina 507 mil. KM, od čega je od cestarine za izgradnju cesta zarađeno 190 milijuna KM. Od cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta zarađene su 316,907.992 KM ove godine.

UNO BiH je u 2023. prikupio i prihode po osnovi trošarina na naftu i naftne prerađevine u ukupnom iznosu od 394,8 mil. KM. Sav taj novac raspoređen je Federaciji BiH, Republici Srpskoj te Distriktu Brčko prema koeficijentima koje usvaja Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ekonomist Admir Čavalić rekao je za Nezavisne da se ovaj prikupljeni novac mogao bolje iskoristiti.

Kako se koristi novac?

''Ovaj novac se mogao iskoristiti za iznimne infrastrukturne potrebe, a s druge strane, mi sada imamo problem s osiguravanjem financijskih sredstava po osnovi zaduživanja za te infrastrukturne projekte'', kazao je Čavalić.

Kaže da se tim novcem mogla smanjiti i ovisnost o međunarodnim kreditima ili nekim drugim financijskim sredstvima koja se sada aktiviraju.

''Trenutačno imamo izniman problem u privlačenju tih sredstava, razumijevajući da infrastrukturni procesi općenito kaskaju i vrlo su upitni po pitanju načela učinkovitosti. Što to konkretno znači? Mi dobijemo ta sredstava, ali ne znamo ih na pravi način i u pravom trenutku utrošiti kako bismo iskoristili taj momentum vrijednosti novca'', objasnio je Čavalić.