EU

BiH ostaje na crnoj listi

Prevedeno na običan jezik, EU nije zadovoljna mjerama koje je BiH usvojila kada je u pitanju rizik pranja novca i prebacivanja sumnjivih financijskih transakcija.
Gospodarstvo / Novac | 10. 10. 2019. u 07:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je BiH skinuta s crne liste Radne grupe za suzbijanje pranja novca (FATF), EU je odlučila da i dalje zadrži BiH na crnoj listi visokorizičnih zemalja.

To u praksi znači da se otežava provođenje financijskih transakcija, obeshrabruju strane investicije, a financijske transakcije čine skupljim jer su banke koje posluju u EU obvezne da provode posebne procedure kada je u pitanju novac upućen k BiH, ili iz BiH k EU, objavile su Nezavisne novine.

Prevedeno na običan jezik, EU nije zadovoljna mjerama koje je BiH usvojila kada je u pitanju rizik pranja novca i prebacivanja sumnjivih financijskih transakcija.

EU je, iako na prilično zagonetan način, ovu primjedbu uvrstila u analitički izvještaj, objavljen uz Mišljenje o spremnosti BiH za kandidaturu za članstvo. U izvještaju je bez detaljnih pojašnjenja samo naglašeno da je BiH na crnoj listi EU visokorizičnih trećih zemalja zato što odredbe o vlasnicima računa nisu usklađene s pravnom stečevinom EU. Jedino je napomenuto da se ova oblast nalazi u poglavlju 24 analitičkog izvještaja, bez pojašnjenja na što se konkretno primjedba odnosi.

Kako je neslužbeno rečeno Nezavisnim novinama, osnovni problem je što nisu ispoštovane direktive EU koje se odnose na obvezu banaka registriranih u zemlji da sačine i arhiviraju liste vlasnika računa tako da se pravno i fizičko lice može lako identificirati prilikom obavljanja transakcija. Ako je ovo točno, to praktično znači da se u BiH i dalje može sakriti identitet ili otežati identifikacija osoba koje prebacuju novac u BiH, a koji bi mogao biti sumnjivog porijekla. Nezavisne navode, pozivajući se na neslužbene izvore, da to znači da se financijski entiteti registrirani u EU ne mogu osloniti na procedure u BiH, te da su iz tog razloga, prema europskom zakonodavstvu, obvezni da transakcije s BiH podvrgnu posebnom nadzoru koji nosi tehnički naziv EDD.

"Razlika između uobičajene procedure i EDD-a je u tome što je uobičajen proces manje striktan kada banka procesuira podatke navedene o vlasniku transakcijskog računa. EDD se provodi onda kada zemlja u kojoj je banka registrirana zemlju iz koje novac dolazi drži na posebnoj listi", objasnio je sugovornik banjalučkih novina.

Prema europskim propisima, banka transakcije povezane s BiH mora provjeriti tako što utvrdi tko je fizičko lice koje je vlasnik računa, radi li se o političaru, gospodarstveniku, je li porijeklom iz BiH ili iz neke druge zemlje.

U europskim dokumentima nema dovoljno podataka što se od BiH očekuje. Na nekoliko mjesta je istaknuto da mjere suzbijanja pranja novca treba popraviti, kao i da nedostaje osoblja i policijskih agenata koji treba da prate financijske transakcije i suzbijaju ovu vrstu kriminala. Također je napomenuto da nema dovoljno procesa i osuda zbog krivičnih djela povezanih s financijskim kriminalom.

Kopirati
Drag cursor here to close