Nadležnosti i druge priče
BiH prvo mora odrediti što je kriptovaluta?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Iza insistiranja za hitno usvajanje Nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti BiH i dizanja medijske prašine da će se u suprotnom BiH naći na crnoj listi Radne grupe za financijske mjere protiv pranja novca, Vijeća Europe za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (Moneywall) i EU, krije se novi pokušaj bošnjačkih političara da se Srpskoj oduzme dio Ustavom zajamčenih nadležnosti'', piše Glas Srpske.
Prema riječima izvora iz Vlade Republike Srpske, radi se o još jednom podlom pokušaju političke podmetačine iz Sarajeva.
"Naravno da sve to nije točno. Kao prvo, BiH je tek 2023. godine predviđena za evaluaciju od Moneywalla, što znači da još ne postoji opasnost da BiH bude stavljena na crnu listu", objašnjava ovaj izvor.
Kao drugo, dodaje isti izvor, vlasti Srpske su prihvatile da uđu u ovaj proces, izabrani su predstavnici nadležnih ministarstava koja sudjeluju u radnoj grupi, ali problem je, kao i mnogo puta do sada, to što bošnjački političari pokušavaju da nametnu rješenja koja se kose s Ustavom BiH.
Kako pojašnjava, postoji preporuka Europske komisije da se usvoji novi zakon koji bi na bolji način regulirao ovu osjetljivu oblast.
U tekst se navodi da su u fokusu četvrta i peta europska direktiva, prva koja predviđa uvođenje registra stvarnog vlasništva za privredne subjekte, koja nije sporna, i druga koja se odnosi na elektronsko poslovanje i trgovinu kriptovalutama oko koje je zapelo.
Izvor iz Vlade navodi da je sporan pokušaj da se kroz novo zakonsko rješenje elektronsko poslovanje i pitanje kriptovaluta digne na razinu BiH.
"Umjesto da se to prvo uredi entitetskim zakonima, pokušava se obrnuto. Treba prvo definirati šta je kriptovaluta, pa tek onda određivati tko može vršiti nadzor nad njom. To mora biti entitetsko tijelo koje će odrediti ministarstvo financija", navodi se u tekstu Glasa Srpske.
U tekstu se dodaje da je riječ o veoma osjetljivoj oblasti, što se može vidjeti i iz činjenice da ni mnoge europske zemlje još nisu implementirale tu petu agendu.
Sporan je, kako se navodi, i prijedlog u kojem se traži uspostavljanje centralnog registra stvarnih vlasnika, jer se ni u jednom od evropskih dokumenata i preporuka na traži da ovo tijelo mora biti na razini BiH.
