BiH stoji na mjestu: Životni standard se nije popravio ni za promil

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Provedba mjera iz Reformske agende nije dovoljno efikasna na svim nivoima, konstatirano je tokom okruglog stola Centara civilnih inicijativa (CCI) o temi "Da li je Reformska agenda ispunila očekivanja?“, na kojem je diskutirano o dometima i ciljevima Agende unazad tri godine.

Reforme se moraju provoditi mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije i ciljano na životni standard građana, a ne selektivnim ispunjavanjem uvjeta. Fokus mora biti na suzbijanju sive ekonomije, poboljšanju uslova poslovanja, smanjenju enormne javne potrošnje i zaduživanja, uspostavljanju neovisnog i efikasnog pravosuđa te na konačnoj reformi javne uprave, rečeno je.

Prema saopćenju CCI-ja, do svibnjaa 2018. godine, na državnom nivou realizirano je 64 posto, u Federaciji BiH svega 47 posto, dok je stanje u Republici Srpskoj bolje jer je usvojeno 70 posto Agende. Političke stranke odavno su u predizbornoj kampanji i nerealno je očekivati da će stavke iz akcionih planova biti usvojene, što ukazuje ma opći nedostatak političke volje na svim političkim razinama u BiH.

Neki od pozitivnih pokazatelja su rast BDP-a, umanjenje duga koji trenutno iznosi 36 posto BDP-a, pad nezaposlenosti od pet posto od donošenja Agende, rast pokrivenosti uvoza izvozom za tri posto te nastavak rasta industrijske proizvodnje, konstatirano je također tijekom okruglog stola.

Javne financije i gospodarski rast

Međutim, ne postoji korelacija između akcionih planova i navedenih pozitivnih pomaka jer stavke samih planova često nisu reformske nego administrativne, veliki broj ih nije mjerljiv i nema cilja, a samo usvajanje stavki iz akcionih planova je prečesto provođeno po hitnom postupku i bez javne rasprave, suprotno odredbama parlamentarnih poslovnika i javnog interesa.

U oblasti javnih financija, zabilježen je trend opadanja duga od donošenja Agende, koji sada iznosi 36 posto. Javni dug u Republici Srpskoj je gotovo dvostruko veći od duga u Federaciji BiH i još je blizu EU limita od 60 posto BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države.

Dug prema komercijalnim bankama, kojeg prave entitetske vlade, na kraju 2017. iznosio je dvije milijarde i 225 milijuna KM, što je rast zaduženosti od 70 milijuna KM za godinu dana. Ukupna zaduženost po stanovniku iznosi 3.214 KM, pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za oko 50 posto nego u Federaciji BiH.

U narednom mandatu, novac od novih zaduženja ne smije biti utrošen za plaće u javnom sektoru, već za gospodarski rast, infrastrukturu i projekte od javne važnosti, čiji će cilj biti gospodarski oporavak i rast. Treba naglasiti da je javna statistika o dugu nedovoljno ažurna.

''Prema globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma (Indeks konkurentnosti) i Svjetske banke (Lakoća poslovanja), od donošenja Reformske agende nema značajnih promjena poslovnog ambijenta u BiH. Zemlja je na 103. (Svjetski ekonomski forum), odnosno 86. (Svjetska banka) poziciji od 150 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija neke europske zemlje. Iako je jedno od glavnih obećanja entitetskih premijera bilo upravo poboljšanje po ovim skalama, jasno je da je protekli mandat imao pogrešan pristup, a sami akcioni planovi nisu imali dovoljno mjera koje bi ubrzale pokretanje biznisa ni jačanje prava vlasništva. U prilog tome govore podaci o direktnim stranim ulaganjima, koji u protekle tri godine fluktuiraju između 537 i 780 milijuna KM, što je vrlo skroman rezultat u odnosu na zemlje regije'', naveo je Ismar Hota, menadžer projekta.

Opterećenja na rad i poslovanje nisu smanjena

Siva ekonomija je i dalje ogroman problem u BiH i prema najnovijim relevantnim procjenama, iznosi oko 25 posto BDP-a ili 7,5 milijardi KM, pa su, pored drugih društvenih gubitaka, samo poreski gubici zbog sive ekonomije veći od tri milijarde KM.

Od donošenja Agende, broj registriranih zaposlenih u cijeloj BiH je veći, ali javna statistika tržišta rada je nepouzdana jer se koristi više metodologija za definiranje statusa zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Krajnje je nejasno zašto je broj zaposlenih kod Agencije za statistiku BiH u siječnju 2018. porastao za 41.203 osobe u odnosu na prosinac 2017.

Opterećenja na rad i poslovanje nisu smanjena usprkos tome što je to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende. Za tri godine, neto plaće su porasle za 4,35 posto, a mirovine za 1,69 posto (oba entiteta). Blizu dvije prosječne plaće ili četiri prosječne mirovine potrebne su za jednu potrošačku korpu.

Životni standard umirovljenika se nije popravio ni za promil u posljednje tri godine. Dva od tri umirovljenika tj. 66 posto, prima mirovinu ispod 330 KM, a preko tri četvrtine mirovine 500 KM ili niže. Čak 98 posto mirovinu  prima mirovinu 800 KM ili niže. Mirovinski sustav u oba entiteta je trajno destabiliziran i neodrživ bez proračunskih dotacija ili zaduživanja. Tijekom posljednjih pet godina, odnos broja umirovljenika i broja zaposlenih nije se promijenio ni za promil, što znači da usporedo s rastom zaposlenih, raste i broj umirovljenika.

Suprotno deklarativnim stavovima vlada u BiH, postotak zaposlenih u javnoj upravi u FBiH, umanjen je za 1,18 posto, a u RS-u za 1,03 posto, što je u oba slučaja beznačajno jer ne ukazuje na uspjeh vladinih mjera poput moratorija na nova zapošljavanja u državnoj službi ili široj javnoj upravi. Više od četvrtine uposlenih su na proračun, a više od četvrtine svih proračuna troši se na plaće. Reforma javne uprave mora biti u smjeru meritokratije, tj. nova zapošljavanja nikako ne smiju biti zasnovana na osnovu ortačkih i stranačkih veza. U velikoj mjeri, javna uprava je još leglo nepotizma, korupcije i neefikasnosti.

Borbe protiv korupcije gotovo da uopće nema i ona nastavlja da buja. Rang BiH u Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, od Reformkse agende je samo nazadovao  i trenutno je na 91. mjestu, pa je sada BiH uvjerljivo najlošije rangirana država regije, kazao je Hota.