BiH tone bez MMF-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kreditni rejting BiH mogao bi se dodatno pogoršati ako uskoro ne dođe do nastavka aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), istaknuto je u Ekonomskom izvještaju o napretku Europske komisije za zapadni Balkan i Tursku, u dijelu koji se odnosi na BiH.

Ističući da je trenutni rejting BiH "B" Agencije "Standard&Poor's" sa stabilnim izgledima, upozoravaju da bi se to u slučaju nerealizacije aranžmana moglo pogoršati, prenijele su Nezavisne novine.

Javni dug 39 posto

"Dalja kašnjenja u ispunjavanju uvjeta za isplatu naredne tranše MMF-a mogla bi pogoršati procjenu Agencije za zemlju", navedeno je u izvještaju.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, suglasan je s ocjenom Komisije da bi moglo doći do pada rejtinga ako ne prođe druga tranša produženog aranžmana s MMF-om.

"Čak ni kritičari aranžmana ne poriču da samo potpisivanje jamči određenu stabilnost koja posljedično dovodi do poboljšanja kreditnog rejtinga", naveo je Grabovac. 

U Komisiji također upozoravaju da su tri najveća strana kreditora BiH Svjetska banka, koja drži 22 posto ukupnog duga u stranoj valuti, zatim Europska investicijska banka, koja drži 19 posto, te MMF sa 12 posto ukupnog stranog javnog duga BiH. Dodaju da je ukupni javni dug smanjen za otprilike jedan posto, te sada iznosi 39 posto. Oko 16 posto duga je denomirano u konvertibilnim markama, dok je ostatak u stranim valutama.

Kašnjenje potrošnje investicija

Ističu kako je potrošnja na zapošljavanje u javnom sektoru u BiH smanjena za 0,1 posto u usporedbi s trećim kvartalom prošle godine, ali je zato, kako upozoravaju, došlo do povećanja potrošnje u javnom sektoru za 0,4 posto.

"Još ne raspolažemo pouzdanim podacima u vezi s javnim investicijama, ali neizravni dokazi sugeriraju da će potrošnja na investicije biti manja nego planirana, dijelom zbog političke stagnacije, a dijelom zbog kašnjenja u financiranju i implementaciji", naveli su.

Ti podaci, kako ističu, mogli bi dovesti do toga da bi sve razine vlasti mogle registrirati manje uštede u javnoj potrošnji.

Kada se radi o zaduživanju države, entiteta, županija i općina, u izvještaju ističu da je razina pozajmica za javni sektor nešto porastao u odnosu na početak godine, ali je smanjen za sedam posto u trećem kvartalu u odnosu na isti kvartal prošle godine. U prvom kvartalu, pozajmice javnom sektoru bile su manje za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Kada se radi o izravnim stranim investicijama, one su povećane za oko 2,6 posto u odnosu na bruto domaći proizvod sredinom godine, a tri zemlje s najvećom razinom zadržane dobiti su Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija.

Smanjen ekonomski rast

Kada se radi o ekonomskom rastu, u Europskoj komisiji upozoravaju da je došlo do smanjenja. Naime, kako ističu, stvarna dodana vrijednost veća je za 1,6 posto u odnosu na isti period lani, ali je zato prošle godine on iznosio skoro tri posto, pišu Nezavisne novine.

"Manji rast objašnjava se lošim vremenskim uvjetima za poljoprivredu, ali i manjim javnim investicijama", navedeno je u dokumentu.

Zaposlenost je povećana za 2,7 posto u srpnju, što je nešto manje u odnosu na povećanje od četiri posto godinu dana ranije.

Grabovac ističe da je još rano za konačnu ocjenu o uspješnosti provođenja ekonomskih reformi.

"Najpouzdaniji indikator uspješnosti reformi bit će rast bruto domaćeg proizvoda, koji postoji, ali još nije dovoljan. Napretka ima, ali još to nije dovoljno", zaključio je u razgovoru za Nezavisne novine Grabovac.