Bogatstvo 42 osobe jednako bogatstvu 3,7 milijarde ljudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novo Oxfamovo istraživanje pokazuje da 42 ljudi raspolaže bogatstvom jednakim onome koje ima 3,7 milijardi najsiromašnijih stanovnika svijeta.

Bogatstvo milijardera godišnje, u prosjeku, raste 13 posto između 2006. i 2015. godine, što je šest puta više od porasta prosječne plaće čovječanstva, pokazalo je nedavno istraživanje.

Jedan posto najbogatijih prošle godine zaradilo je 80 posto ukupnog svjetskog dohotka. Istovremeno, plaće najsiromašnije polovine stanovništva Zemlje su stagnirale, prenijela je Srna.

Prema istraživanju, prvi čovjek jedne od šest najvećih svjetskih modnih trgovina danas u četiri dana može zaraditi doživotnu plaću radnika zaposlenog u sektoru proizvodnje odjeće u Bangladešu.

Žene diljem svijeta zarađuju manje od muškaraca i imaju manju poslovnu sigurnost. Predviđa se da će se, uz trenutnu stopu napretka, status žena na tržištu rada sa muškarcima izjednačiti tek za 2.017 godina.

Nevjerojatan rast bogatstva "na vrhu" pokazuju i podaci švicarske banke Credit Suisse, prema kojima danas najveće bogatstvo leži u rukama 42 ljudi, dok je 2009. godine ono bilo raspoređeno na 380 osoba.

Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 70.000 ljudi iz deset zemalja, dvije trećine ljudi smatra da se rješavanjem problema razlike u dohotku treba hitno da pozabave vlade zemalja svijeta.

U izvještaju objavljenom prošlog avgusta, izvršni direktor jedne od 100 firmi s najvišom tržišnom vrijednošću na londonskoj burzi u jednoj godini zaradi 4,5 milijuna funti.

Usporedbe radi, prosječni radnik u Velikoj Britaniji toliko može zaraditi za 160 godina.

Prema agenciji Bloomberg, najbogatiji su prošle godine zaradili jedan bilijun dolara, što je četiri puta više nego 2016. Razlog je veliki porast cijena dionica.

Najbogatiji čovjek na svijetu trenutno je direktor Amazona Jeff Bezos, čije bogatstvo iznosi 109 milijardi dolara.

U komentaru na ovakve pokazatelje izvršni direktor Oxfama Mark Goldring ocjenjuje da "nešto stvarno nije u redu sa svjetskom ekonomijom".

"Koncentracija ekstremnog bogatstva na vrhu nije znak ekonomskog napretka, već simptom sustava koji zakida milijune vrijednih radnika koji za `sitniš` izrađuju odjeću i uzgajaju hranu", smatra on.