Čampara o povećanju minimalca: Plemenit cilj, ali upitna je ekonomska izdrživost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM ne prestaje izazivati reakcije.

Različite su – jedni je hvale, drugi kritiziraju.

Sada se oglasio i dopredsjedatelj Doma naroda FBiH, Aljoša Čampara.

Prema njegovu mišljenju, rješenje je da uz povećanje minimalne plaće budu doneseni zakoni koji će rasteretiti gospodarstvo poreznih opterećenja na doprinose.

Ekonomsko i socijalno pitanje zemlje

"Minimalna plaća jedno je od ključnih ekonomskih i socijalnih pitanja svake zemlje. Jučerašnja odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plaće sa 620 KM na 1.000 KM izazvala je burne reakcije među ekonomistima, poslodavcima, sindikatima i građanima. Iako je ova odluka vođena plemenitim ciljem poboljšanja životnog standarda radnika, njezina ekonomska održivost i potencijalni dugoročni učinci ostaju upitni.

S jedne strane, povećanje minimalne plaće može značajno poboljšati kvalitetu života zaposlenih s najnižim primanjima. U zemlji s visokom stopom siromaštva i rastućim troškovima života, ovakav potez pruža određenu socijalnu sigurnost i omogućava dostojniji život radnicima i njihovim obiteljima. Osim toga, veća primanja mogu potaknuti domaću potrošnju, što bi kratkoročno moglo pozitivno utjecati na ekonomski rast", istaknuo je Čampara.

Međutim, upozorava da povećanje minimalne plaće koje nije praćeno rastom produktivnosti može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje.

"Mnogi poslodavci, osobito mala i srednja poduzeća, suočit će se s povećanim troškovima poslovanja koje neće moći pokriti. Posljedice mogu uključivati smanjenje broja zaposlenih, prelazak poslovanja u sivu ekonomiju ili čak zatvaranje pojedinih poduzeća ili njihovih dijelova.

Inflacija

Također, povećanje plaća može dovesti do inflacije jer bi poslodavci mogli pokušati prenijeti dodatne troškove na krajnje potrošače povećanjem cijena proizvoda i usluga. Ovo bi moglo smanjiti konkurentnost domaćih proizvođača i prerađivača, koji bi se suočili s jeftinijim uvoznim proizvodima.

Izvoznici bi bili u još nepovoljnijem položaju jer ne mogu mijenjati cijene svojih usluga i proizvoda zbog osjetljivosti cijena i velike konkurencije na globalnom tržištu.

Osim ekonomskih posljedica, ne smijemo zanemariti ni regionalne i sektorske razlike unutar Federacije BiH. Odluka koja jednako tretira sve regije i sektore može dodatno otežati poslovanje u manje razvijenim dijelovima zemlje i u industrijama s niskim profitnim maržama, poput tekstilne industrije.

Također je važno napomenuti da će ovim potezom Vlade doći do smanjenja razlike između jednostavnih poslova i poslova veće složenosti, odnosno do homogenizacije plaća unutar tvrtki.

Kao rezultat toga, smanjit će se motivacija za preuzimanje složenijih zadataka, što će dodatno dovesti do pada produktivnosti.

304 KM više troškova doprinosa

Izraženo u brojkama, povećanje minimalne plaće u 2025. godini sa sobom donosi čak 304,00 KM više troškova doprinosa i 381,00 KM neto plaće, što ukupno iznosi dodatnih 685,00 KM. To je ukupno 64,68 % više u odnosu na prošlogodišnji ukupni trošak. Bez usklađivanja ostalih ekonomskih parametara, dugoročna održivost ovakve mjere je upitna za mnoge poslodavce", naveo je on.

Dodaje da dugoročno rješenje leži u postepenom i planskom povećanju minimalne plaće uz paralelne mjere usmjerene na povećanje produktivnosti, smanjenje poreznih opterećenja i doprinosa, ukidanje parafiskalnih nameta i poticanje investicija.

"Samo tako može se osigurati da povećanje minimalne plaće ne postane teret za gospodarstvo, već da doista doprinese poboljšanju životnog standarda i održivom ekonomskom razvoju.

Na kraju, odluka o povećanju minimalne plaće mora biti pažljivo uravnotežena između ekonomske realnosti i socijalne pravde. U suprotnom, postoji rizik da umjesto poboljšanja nastanu dodatni ekonomski i socijalni problemi koji će dugoročno štetiti i radnicima i poslodavcima. Stoga je ključno da Vlada Federacije BiH predloži izmjene i dopune fiskalnih zakona koje bi Parlament FBiH usvojio, čime bi se omogućio održivi ekonomski razvoj na obostranu korist radnika i poslodavaca", zaključio je Čampara.