Čeka nas ekonomska pandemija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog svoje ekonomske ovisnosti o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina strahuje od novih posljedica u postpandemijskom razdoblju. One bi se, piše Večernji list, ponajprije mogle osjetiti kroz rast cijena brojnih proizvoda.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je rast cijena sirovina i proizvođačkih cijena na globalnoj razini već vidljiv te da je samo pitanje vremena kad će se taj inflatorni udar preliti i na potrošačke proizvode.

BiH nema pristup sredstvima za oporavak

Države koje to mogu vjerojatno će reagirati tako da svom gospodarstvu pomognu ubrizgavanjem financijskih sredstava, što bi, pak, za posljedicu moglo imati rast kamatnih stopa.

No, dok nitko i ne dvoji kako će velike ekonomije, uključujući i manje, ali bogate zemlje Europske unije, iznaći optimalno rješenje za suzbijanje novih ekonomskih posljedica pandemije, BiH je u prilično nezahvalnoj situaciji i veliko je pitanje kakvi mehanizmi institucijama u BiH stoje na raspolaganju. BiH nema raspoloživih sredstava kojima može ublažiti rast cijena, a ni kamata.

Kako je za klix.ba objasnila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić, za razliku od zemalja Europske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak Unije, pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na sposobnost BiH servisirati javni dug.

Rast se osjeti na hrani

S druge strane, uz inflaciju i rast kamata, dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije, uključujući bosanskohercegovačku.

Prema indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Agencija za statistiku BiH, inflacija u travnju na godišnjoj razini iznosi 1 posto. Indeks potrošačkih cijena uključuje veći broj proizvoda i usluga, a ne samo prehrambene proizvode, od čijeg poskupljenja, uz komunalne troškove, javnost najviše strahuje. Upravo je, međutim, hrana ono gdje se već uvelike osjeti rast cijena u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.

Rast cijena gotovih proizvoda u EU, kao i poskupljenje sirovina i poluproizvoda koje u inozemstvu nabavljaju bh. proizvođači te rast troškova prijevoza roba neizbježno će dovesti do lančane reakcije u obliku rasta maloprodajnih cijena mnogih roba i usluga. Zbog njezine ovisnosti, za bh. ekonomiju posebno su opasna kretanja u zemljama čije se ekonomske aktivnosti izravno odražavaju na stanje u BiH.

Ograničene reakcije

Tako je skupa energija u svibnju bila zaslužna za rast potrošačkih cijena, a u Njemačkoj je zabilježen najveći mjesečni rast cijena u posljednjih deset godina. Roba i usluge koštale su u prosjeku 2,5 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Savezni zavod za statistiku. To je najveća mjesečna stopa inflacije još od rujna 2011. godine. Otkako je koncem prošle godine istekla vladina mjera kojom je privremeno smanjena stopa PDV-a s 19 na 16 posto, stopa inflacije raste kontinuirano već pet mjeseci. A taj trend mogao bi se nastaviti.

''Njemačka poskupljenja sada pale turbo-pogon. S obzirom na to da je prošle godine lockdown potpuno poremetio razvoj cijena pa su zbog toga mnogi proizvodi pojeftinili, sada u usporedbi s prošlom godinom inflacija izgleda veća'', objašnjava situaciju ekonomski stručnjak VP banke Thomas Gitzel.

Zbog tog golemog utjecaja globalnih kretanja na malu bh. ekonomiju, ograničene mogućnosti reakcije vlasti u smislu pomoći gospodarstvu te nepostojanje robnih rezervi iz kojih bi se ublažili poremećaji na tržištu, realno je strahovati od rasta cijena žitarica, ulja i drugih prehrambenih proizvoda te nastavka rasta cijena goriva.