Građani teško podnose svakodnevni rast cijena, ali i dalje šute

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svakodnevni rast cijena građani teško podnose, odnosno, trpe i šute. Sociolozi smatraju da izostaje demokratska tradicija izražavanja nezadovoljstva. Ekonomisti procjenjuju da će doći do pada cijena. U sindikatima se nadaju povećanju plaća.

Kako god, čeka nas neizvjesna jesen, odnosno kraj godine, poručuju stručnjaci.

Jedva sastavljamo kraj s krajem. Kupujemo samo ono što moramo, ali prvo platimo režije, za hranu što ostane. To su posljedice svakodnevnog rasta cijena sa kojim se nemoguće izboriti, kažu građani.

Građani šute i trpe jer izostaje demokratska tradicija da kažete da vam se nešto ne sviđa, ističe sociolog Esad Bajtal.

"Ovdje građane, umjesto da ih uče svom prirodnom, ljudskom i demokratskom i ustavnom pravu, optužuju za izdaju onog trenutka kad tako neko nešto izgovori ili kad se pojavi na nekom protestu. E, to je naš problem, sveopća pasivnost građana", smatra Bajtal, piše BHRT.

Za potrošačku korpu moramo izdvajati 500 KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ako se poskupljenja nastave, do Nove godine možemo očekivati iznos potrošačke korpe od 3.000 KM, upozoravaju iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja "Futura".

"Jedna i po prosječna plata vam treba za hranu, to je zaista strašno. Naše obitelji se svode na ljude koji rade čitav mjesec da bi se prehranili", kaže Marin Bago iz Udruženja "Futura".

Krajem koloovza u Federalnom parlamentu trebao bi biti usvojen Zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM, optimistični su u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

"Nisam vidio niti jednog zastupnika koji je protiv takvog zakonskog rješenja, te se mi nadamo pozitivnom ishodu početkom kolovoza. Dakle, da ćemo imati konačno zakonsko rješenje koje će jamčiti plaću od 1.000 KM", mišljenja je predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović.

"Naš je cilj vrlo jasan, argumenti su na našoj strani. Neće poslodavci, ima vlada koja ima zakonsku obavezu i mora povećati plaću, tu nema pogodbe, sigurno", jasna je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.

Inflacija preko 14 posto, među najvećim u regiji, posebno je pogodila građane Bosne i Hercegovine. Cijene prehrambenih proizvoda su skočile preko 20 posto, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

"Dobra stvar je, vjerojatno, da će u nadolazećem razdoblju doći do pada cijena finalnih proizvoda, finalnih usluga, a zbog rasta kamatnih stopa, kao mjera protiv inflacije, ali i nekih drugih okolnosti. Ne možemo kraj godine prognozirati jer nas očekuje energetska kriza", navodi on.

I na kraju kako izdržati rast cijena i zadovoljiti potrebe? Značajan dio dohotka građanima Bosne i Hercegovine pokriva, odnosno osigurava dijaspora, neformalne trgovine, socijalna pomoć, povlačenje štednje te uzimanje nenamjenskih kredita od mikrokreditnih organizacija.

Građani nemaju puno opcija, nemaju puno izlaza i moraju se prilagođavati ovoj krizi kojoj se, prema mišljenju mnogih, ne vidi kraj.