Brojke
Cijene nafte znatno pale, kamate rastu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno pale, nakon višetjednog rasta, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata središnjih banaka izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, piše Hina.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 7,3 posto, na 113,12 dolara, najnižu razinu od 20. svibnja, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,2 posto, na 109,56 dolara, najnižu razinu od 12. svibnja.
Prvi pad cijene nafte na londonskom tržištu u posljednjih pet tjedana posljedica je strahovanja trgovaca da će potražnja za ‘crnim zlatom’ oslabiti zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva jer središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.
Prošloga je tjedna američki Fed povećao ključne kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine. Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. i izbijanja koronakrize.
A slijedit će i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.
Čelnici Feda smatraju da će gospodarstvo, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto.
No, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti ‘mekano prizemljiti’ gospodarstvo.
Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.
Osim Feda, prošloga su tjedna kamate, među ostalim, povećale i britanska te švicarska središnja banka.
I Europska središnja banka (ECB) najavila je da će zbog inflacije podići kamatne stope u srpnju za četvrtinu postotnog boda, a vjerojatno će ih ponovo podići i u rujnu.
A zaoštravanje monetarne politike u svijetu zabrinulo je trgovce koji strahuju od recesije i smanjene potražnje za gorivom. “U proteklim je danima makroekonomsko okruženje prevagnulo nad faktorima usko vezanima za naftu. Budući da je šire tržište zaokupljeno kamatnim stopama i inflacijom, i narativ na tržištu nafte mogao bi se više fokusirati na cjenovnu dostupnost nego na opskrbu” kazao je Callum Macpherson iz tvrtke Investec.
Pročitajte još
Pritisak na cijene nafte posljedica je i jačanja dolara, zbog čega nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,45 posto, pa se primaknuo najvišoj razini u 20 godina.
Europsko tržište nafte, koje je pod pritiskom zbog sankcija Rusiji, moglo bi se stabilizirati i zahvaljujući uvozu nafte iz Venecuele.
Teret od 650.000 barela sirove nafte iz Venecuele, namijenjen talijanskom Eniju, spreman je za isplovljavanje, a riječ je o prvom izvozu nafte iz te zemlje u Europu u zadnje dvije godine.
Venecuela, čija je naftna industrija pod američkim sankcijama, pojavila se kao moguća zamjena za dio količina ruske sirove nafte koje su pod sankcijama, uvedenim nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto, piše Hina.
