Cijene u svijetu padaju, no gorivo u BiH nije pojeftinilo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rast broja zaraženih u svijetu, restriktivne mjere u pandemiji i slabija potražnja te neočekivani rast zaliha benzina u SAD-u utjecali su na osjetan pad cijena nafte na svjetskim burzama. Cijena barela na Londonskoj burzi je prošlog tjedna pala za 8 posto i na najnižoj je razini od travnja, dok je na američkom tržištu cijena niža za 9 posto i na najnižoj je razini od rujna prošle godine.

Pad cijena goriva, barem i nakratko, dobro bi došao BiH, gdje su, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene nafte i naftnih derivata u srpnju ove godine i za više od 20 posto više u odnosu na srpanj 2020. godine.

Veliko zakašnjenje

''U BiH se sva poskupljenja nafte osjete, maltene, odmah, a pojeftinjenja tek s velikim zakašnjenjem i uglavnom djelomično. Ipak, mislim da je sadašnji pad toliko značajan da se mora odraziti i na cijene u BiH. Koliko brzo i u kojem opsegu će domaće cijene goriva biti smanjene, zavisi samo od prometnika goriva, jer nema nikakvog mehanizma niti automatske formule za izračun cijena kojima bi se to ubrzalo'', kazao je za Avaz Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Iako vjeruje da će do određenog pada cijena goriva doći, Gavran ne vjeruje da će se to odraziti na sve ostalo što je, zbog rasta cijena nafte, u međuvremenu, poskupjelo.

''Na kraju, u lancu poskupljenja teško je razlikovati što je bilo i u kolikoj mjeri opravdano, a za što se iskoristio izgovor. Posljedično, ukupna razina cijena je viša nego što je opravdano i pogotovo nego što veliki dio gospodarstva i građana može podnijeti'', istakao je Gavran.

Predsjednik Udruge prometnika nafte i naftnih derivata Gospodarske komore FBiH Milenko Bošković kaže da cijene na našem tržištu diktira nekoliko dobavljača koji ne prate dosljedno trendove na burzama. Podsjeća da je na snazi i odluka Vlade FBiH o ograničavanju marži, zbog koje trgovci ne mogu puno utjecati na konačne cijene goriva, za razliku od države koja ih je opteretila.

''Porezna davanja na litru dizela su 1,05, a na litru benzina 1,15 KM. To je nekakav start, tako da burza kod nas može utjecati nekih pet feninga gore-dolje, pa ne možemo očekivati neka znakovita pojeftinjenja. U vrijeme intenzivne korone barel goriva bio je oko 36 dolara, a sad je blizu 70, dok je prerađena nafta bila 300 i nešto dolara, a sad je više od 700, tako da ne možemo reći da imamo neku eskalaciju cijena'', rekao je Bošković.

Navodi da su cijene goriva u Srbiji blizu 3, u Hrvatskoj nešto iznad 3 KM, a u Crnoj Gori 1,40 eura.

''BiH u ovom trenutku ima 50 posto tih nekih davanja iz litre goriva, a širom Europe ona su od 40 do 60 posto. Međutim, kod nas je veliki namet to što svaki građanin iz litre goriva s 25 feninga financira izgradnju autocesta, što nijedna država u okruženju nije uradila'', istakao je Bošković.

Jasan rast

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene Super plus bezolovnog benzina BMB 98 u srpnju ove godine su za 12,38 posto bile više u odnosu na srpanj prošle godine, a za 2,71 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Cijene Premium bezolovnog benzina BMB 95 za godinu su porasle za 21,43 posto, dok je u srpnju litra benzina bila skuplja za 3,27 posto u odnosu na lipanj 2021. U periodu srpanj 2020.-srpanj 2021. cijene dizela zabilježile su rast od 20,11 posto, dok je dizel u srpnju bio skuplji za 3,36 posto u odnosu na lipanj.