Preko 400 udomljene djece u BiH
Hraniteljske obitelji primaju naknadu od 30 posto isplaćene neto plaće
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema podacima iz 2017. godine u hraniteljskim obiteljima u Bosni i Hercegovini bilo je smješteno 403 djece. U 2016. taj broj je iznosio 349, a u 2015. 379 djece, naveli su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, piše diskriminacija.ba
Dijete u hraniteljskoj obitelji može biti smješteno bilo kada od rođenja do kraja redovnog školovanja, a za to vrijeme, osim što rade s hraniteljskim obiteljima, kako bi boravak djeteta u hraniteljstvu što bolje odgovorio na potrebe djeteta, socijalne radnice i radnici pomažu u stvaranju boljih uvjeta za vraćanje djeteta u obitelj porijekla.
Zakonski okvir za hraniteljstvo u BiH
U FBiH je pravni okvir za razvoj hraniteljstva uspostavljen Zakonom o hraniteljstvu koji je na snazi od ožujka 2018. godine. Ovim zakonom, koji se za razliku od drugih zakona iz područja socijalne zaštite ne razlikuje od županije do županije, uređeno je pravo na smještaj djece bez roditeljske skrbi u drugu obitelj i razvoj hraniteljstva i u onim županijama FBiH u kojima to dosad nije bio slučaj. Time je omogućena jednaka kvaliteta i pristup uslugama hraniteljstva na području cijele FBiH, jednake procedure identifikacije i ujednačena metoda odabira i edukacije hranitelja, kao i jedinstven sistem praćenja rada hranitelja.
"Zakonski okvir za hraniteljstvo u FBiH je prije svega pozitivan zato što je stupio na snagu i što uopće postoji Zakon o hraniteljstvu, jer su se dosad primjenjivala pravila iz okvira Zakona o civilnim žrtvama rata, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom", ističe Amira Hodžić, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Tuzla.
Centri za socijalni rad kao zakonski staratelji djece bez roditeljske skrbi prva su adresa za postojeće hranitelje i sve zainteresirane da postanu hranitelji, te Hodžić dodaje da je boljim definiranjem rada socijalnih radnica i radnika i hraniteljstvo učinjeno pristupačnijim.
Vrste hraniteljstva i naknade za hranitelje
Zakon o hraniteljstvu u FBiH prepoznaje tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno hraniteljstvo za djecu, dok u Republici Srpskoj postoje standardno, specijalizirano i urgentno hraniteljstvo, te se hraniteljstvo implementira prema specifičnim potrebama hranjenika. Tradicionalno, odnosno standardno hraniteljstvo namijenjeno je djeci koja su bez roditelja, te djeci koja su ostala bez roditeljske skrbi, čiji psihofizički razvoj ne odstupa značajno od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi.
Specijalizirano hraniteljstvo usmjereno je na zaštitu i brigu djece s poteškoćama u razvoju, odgojno zanemarene djece, ali i djece koja su preživjela obiteljsko i drugo nasilje. Hitno hraniteljstvo osigurava zaštitu u onim situacijama u kojima se djeci zbog njihove sigurnosti mora osigurati smještaj u hraniteljsku obitelj, a povremeno hraniteljstvo namijenjeno je djeci s poteškoćama u razvoju kao usluga privremenog smještaja na kraće vrijeme, za vikend ili praznik, kao i djeci koja duže vrijeme borave u institucijama socijalne zaštite.
Novi zakon u FBiH značajan je i zato što izjednačava naknade za hraniteljstvo i za troškove života djeteta u hraniteljskoj obitelji na području cijele FBiH. Hraniteljska naknada po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu tako se obračunava mjesečno u visini 15 posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, te se uvećava za 15 posto za svakog narednog hranjenika. Hraniteljska naknada kod specijaliziranog hraniteljstva iznosi 30 posto prosječne neto plate za prethodnu godinu, te se uvećava za 20 posto za svakog sljedećeg hranjenika.
Naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu iznosi 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u FBiH za prethodnu godinu, dok je naknada za izdržavanje hranjenika u specijaliziranom hraniteljstvu 50 posto prosječne isplaćene neto plaće u prethodnoj godini. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da je za obje vrste naknada propisan jedinstveni minimalni iznos na području cijele FBiH, ali je županijama ostavljena mogućnost isplate većih hraniteljskih naknada i naknada za izdržavanje hranjenika, u skladu s financijskim mogućnostima.
Hraniteljstvo nije posao već stil života
"Cilj Zakona o hraniteljstvu je i stvaranje boljih uslova kod postojećih hraniteljskih porodica, tamo gdje neke od njih ne ispunjavaju jedan ili više uvjeta prema novoj regulativi. Naš cilj je da postojeće hraniteljske obitelji zadržimo, te privučemo nove potencijalne obitelji u što većem broju", ističe Amira Hodžić, navodeći da su problemi koji se mogu pojaviti u hraniteljskim porodicama najčešće vezani za školovanje, određeno ponašanje, te odnose hranjenika s njegovom biološkom obitelji.
Kako bi potencijalni problemi bili što optimalnije riješeni, Zakon o hraniteljstvu određuje i obaveznu kontinuiranu edukaciju hranitelja, što ranije nije bio slučaj. Edukacijom se jača svijest hranitelja da u svakom trenutku mogu računati na pomoć socijalnih radnica i radnika, a ona se pruža kroz timski rad hranitelja, hranjenika i socijalnih radnica i radnika. Edukacija se provodi u suradnji s organizacijama SOS Dječija sela BiH, UNICEF i Hope and Homes for Children, po licenciranom međunarodnom modelu PRIDE, zahvaljujući kojem u FBiH danas postoje certificirani hranitelji i edukatori u grani hraniteljstva.
"Treninzi po PRIDE modelu imaju drugačiju filozofiju pristupa hraniteljskim porodicama koje mijenjaju sve u svojoj svakodnevici da bi postali hranitelji, jer to nije posao već stil života. Za razliku od institucija, gdje je rad s djecom prilagođen odraslima, zaposlenima, te su djeca podijeljena u grupe koje često nisu najadekvatnije, u hraniteljstvu je omogućeno prilagođavanje djetetu i njegovim individualnim potrebama, a potrebe djeteta su u fokusu rada socijalnih radnica i radnika s hraniteljskim obiteljima", ističe Alma Softić iz SOS Dječijih sela BiH, trenerica iz područja hraniteljstva koja radi edukacije u centrima za socijalni rad.
Hraniteljstvo koristi i hranjeniku i hranitelju
Sutkinja Općinskog suda u Živinicama Mihaela Jovanović postala je hraniteljica prije tri godine, razmatrajući najprije mogućnost posvojenja.
"Put posvojenja je dosta kompliciran, posebno ako ste sami jer vas zakon unaprijed ograničava za potpuno usvojenje. Nisam bila upoznata sa detaljima hraniteljstva iako sam po struci pravnica, budući da se o ovom institutu zaštite djeteta nije puno govorilo, a i tadašnji zakon ga je na štur i minoran način regulirao u samo par članova. Od socijalne radnice Centra za socijalni rad Tuzla sam dobila širu sliku i potrebne informacije, te odlučila da prođem potrebnu edukaciju i ocjenu sposobnosti da budem hraniteljica'', navela je Jovanović.
Jovanović, koja je danas hraniteljica jedne djevojčice, ističe da je podrška socijalnih radnica i radnika ključna u procesu hraniteljstva, budući da su oni tu za sva pitanja i nedoumice.
"Nakon što postanete hranitelj, oni obavljaju značajnu ulogu u daljnjem suživotu hranjenika i hranitelja, a vjerujte, njihova pomoć i podrška je veoma bitna jer se svi hranitelji kad-tad nađu pred određenim dilemama, pa se čak i preispituju da li su sposobni da iznesu svoju ulogu kako treba", priznaje Mihaela, dodajući da je lično najveću teškoću vidjela u samoj sebi.
"Život svake obitelji se okrene za 180 stupnjeva kada dobiju dijete, a ništa drugačije nije ni kada postanete hranitelj, ali se hranitelji za razliku od biološke majke i oca susreću s još većom težinom jer trebaju brinuti o djetetu s kojim dotad nisu imali doticaja, nisu sigurni ni da li dijete ima traume, ako ih ima koje su vrste i koliko duboko zadiru u njegov emocionalni i psihički integritet, kako dijete posmatra i doživljava promjenu u svom životu. Zbog svega sam se pitala da li ću uspjeti biti dobra hraniteljica, dobra zamjenska majka i otac", priznala je.
Ona ističe da je strahove pobijedila sreća djevojčice o kojoj brine.
"U usporedbi s njenom srećom, napredovanjem u novoj sredini i zbližavanjem, svi strahovi koje sam imala djeluju mi bezazleno i smiješno. Nas dvije zajedno plešemo u životu tri godine i ponekad taj ples zahtijeva veće vještine, snalažljivost i trud, a ponekad je veoma lak i živahan, ali je uvijek ples i zato će ostaviti najljepši trag ako i kada se prekine. Hraniteljstvo nije ništa drugo do roditeljstvo, i to dobro i veoma odgovorno roditeljstvo, a razlika je u tome što ste svjesni da može trajati kraće ili duže, u zavisnosti od različitih okolnosti", objasnila je.
Hraniteljstvo ne koristi samo hranjeniku već i hranitelju, ističe Mihaela, napominjući da je to ujedno i najvažnija poruka koju bi voljela da čuju svi potencijalni budući hranitelji.
"Ta djeca nisu kriva za lošu obiteljsku sredinu u kojoj su rasla, krivi su roditelji ili društvo. Zato, ako imate mogućnosti, zašto biti sebičan pa ne podijeliti s njima sve ono što im je uskraćeno, a prirodno je da imaju i trebaju? I vi ćete se osjećati bolje kada podijelite svoju hranu, krov i život s njima. Njima će biti mnogo bolje, ali ćete i vi biti bolja osoba. Vjerujte, to je uzajamni proces koji oplemenjuje", zaključila je.
