Hoće li jesen donijeti i snažniji udar na novčanike građana?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vrtoglav rast cijena doveo je mnoge bh. građane u situaciju da umjesto na kilogram voće i povrće kupuju na komad. Ove godine ni sezonskom voću i povrću cijene se ne smanjuju. Stručnjaci koji prate ekonomske tokove i društvene oscilacije kažu da bi donošenje određenih strategija moglo utjecati na daljnji rast cijena, ali da su te iste strategije još uvijek samo misaona imenica, prenosi BHRT.

Cijene ne da ne stagniraju, nego i dalje vrtoglavo rastu. Ove godine zanimljivo ja da ni cijene sezonskog voća kada bi trebalo biti njihovo pojeftinjenje zapravo do toga ne dolazi. Tako da, prema, riječima trgovaca ove godine za kilogram krastavca treba izdvojiti tri KM.

Misaona imenica

‘’Nema tendencije za spadanje cijena. Stvarno ove godine su ostale baš visoke cijene i voće i povrće. Sada je krastavac tri marke. Nikada nije bilo tako. U ovo doba godine bio je i po marku. Najviše se kupuje za salatu malo paradajza, krastavaca, krompir i luk bez toga ne možeš napraviti ručak. Voća pomalo, uglavnom po dva tri komada’’, govori Amnada Muratka, trgovkinja.

Da se kupuje sve manje, čak i voće i povrće, potvrđuju i građani. Vremenska nepogode što su bile vjerovatno utječu na cijenu. Ovo je sve uvozno ništa nije domaće. Svako mora zaraditi. Već smo navikli da se dizanje cijena pravda rastom cijena energenata na svjetskom tržištu. A s obzirom na to da naša zemlja uvozi naftu i naftne prerađevine, kao jedan od najvažnijih energenata, jasno je da svako u tom lancu želi zaraditi.

''Zapravo cilj svega toga je da se po cijenu uništenja jedne velike države kao što je Ukrajina poveća taj konzumerizam da cijene budu veće da građani što više troše, da je što više novca u opticaju. Jako bi dobro bilo da se donese određena strategija koja limitira uvoz onih proizvoda koje proizvodi BiH, ali kako se dogovaraju političke elite, njihova brzina njihova efikasnost na primjeru ukidanja potpunog akciza jednostavno nam govori da to može da bude samo misaona imenica’’, ističe sociolog Srđan Vukadinović.

Neizvjesnost i cijene

Pojave u društvu izazivaju rizike na tržištu, a prva reakcija na rizik je korekcija cijena naviše, pojašnjavaju ekonomisti. Ove godine na cijene sezonskog voća i povrća utjecali je i nevrijeme koje ga je u velikoj mjeri uništilo.

‘''Neizvijesnost se pretače u antipiciranje cijena. Poljoprivrednici koji imaju nešto da prodaju dižu cijenu kako bi preduprijedili ova kretanja koja smo imali sada. Da ne govorim za cijelu godinu, svo ovo vrijeme kako traje rat između Rusije i Ukrajine to se negativno odražava iz prostog razloga što su i Rusija i Ukrajina proizvođači ključnih poljoprivrednih proizvoda’’, objašnjava economist Željko Rička.

Rička kaže, ako odluka Europske centralne banke da diže kamatne stope bude dala efekta, inflacija će padati, a to znači i niže cijene.