Eksplozivan rast izvoza vojne industrije BiH: Prihodi veći za 57 milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, ukupna vrijednost izvezenog naoružanja, granata, streljiva drugih proizvoda namjenske industrije, u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 223.077.056 KM.

To je za 56.885.386 KM više nego u istom periodu prošle godine, kada je ukupna vrijednost izvoza iznosila 166.191.670 KM.

Najveći dio izvoza - 210.253.025 KM odnosi se na bombe, mine, granate i sličnu vojno streljivo i njihove dijelove, te ostalo streljivo i projektile i njihove dijelove, uključujući sačmu i čepove za patrone. Vrijednost izvezenog vojnog naoružanja iznosila je 7.863.772 KM.

Rast cijena do 300 posto

''Veoma je pozitivno što je došlo do značajnijeg rasta prihoda vojne industrije BiH. Oni su rezultat veće potražnje za streljivom, oružjem i komponentama, ali opći disbalans između ponude i potražnje na globalnom nivou utječe i na rast cijena. Prema mojim informacijama, zbog rata u Ukrajini došlo je do rasta cijena od 50 do 300 posto'', kaže za Avaz.ba. vojni analitičar i profesor Mašinskog fakulteta UNSA-e Berko Zečević.

Veoma je važno, dodaje, na koji način će biti investirana dobit kompanija te ukazuje da BiH ne raspolaže s kapacitetima za proizvodnju raketnog i goriva za artiljerijsku i minobacačko streljivo. Nemamo ni eksplozive poput TNT-a i RDX-a za streljivo srednjeg i velikog kalibra.

''Do prije nekoliko godina cijena jednog kilograma TNT-a bila je 2 do 5 dolara, sada je 20 dolara, a cijena RDX-a je s 5 – 10 porasla na 60 dolara. Mi eksploziv ne treba da razvijamo, jer ne možemo ostvariti taj potencijal, ali možemo da proizvodimo i proizvodili smo raketna goriva. “Vitezit” je do 2008. godine bio funkcionalan, ali su ga svjesno uništile političke strukture u Vitezu'', ističe Zečević.

Kriza u svijetu i potražnja za oružjem

Rast vojne industrije posljedica je i modernizacije kapaciteta, a Zečević izdvaja ''Igman'' iz Konjica, ''Ginex'' i ostale kompanije iz Goražda, a s dolaskom novog rukovodstva preporođen je i ''Binas'' iz Bugojna.

''Osim Ukrajine, cijela Afrika vri, postoji kriza na Bliskom istoku, pa će potražnja za streljivom i oružjem godinama biti prisutna. Potrebna nam je rekonstrukcija vojne industrije BiH. Nova vlast je napravila određene pomake, ali suviše spore. Moraju pratiti što svijet radi. Šest mjeseci se radi strategija razvoja vojne industrije, to je ogroman period u ovakvoj situaciji, a nije napravljen nikakav pomak. Treba nam bolja organizacija, korištenje ljudi s iskustvom, ali i fakulteta'', zaključuje Zečević.

Najznačajniji partneri vojne industrije BiH su SAD i Saudijska Arabija, države u koje smo izvezli streljivo u vrijednosti od oko 51,3 milijuna odnosno 42,5 milijuna maraka.

Slijede Slovačka s 21,9 milijuna, Bugarska s 18,8 milijuna, te Irak sa 17 milijuna i Srbija sa 16,3 milijuna KM.