Tko ga može izdavati?

Elektronski novac trebao bi biti u opticaju u BiH

Nacrt Zakona o elektronskom novcu Vlada Republike Srpske uputila je u Narodnu skupštinu RS i biće razmatran na sjednici koja počinje u utorak (18. srpnja 2023).
Gospodarstvo / Novac | 18. 07. 2023. u 09:52 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Elektronski novac uskoro bi trebao biti u opticaju u Bosni i Hercegovini (BiH), moći će ga izdavati banke, mikrokreditne organizacije, posebna društva registrirana za te poslove, pa čak i javne institucije, gradovi i općine.

Nacrt Zakona o elektronskom novcu Vlada Republike Srpske uputila je u Narodnu skupštinu RS i biće razmatran na sjednici koja počinje u utorak (18. srpnja 2023).

Ovim zakonom uređuju se pojam elektronskog novca, poslovi izdavanja elektronskog novca, izdavatelji elektronskog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca, te zaštita prava i interesa vlasnika elektronskog novca.

Šta (ni)je elektronski novac

Ukratko, imate novac koji uplatite kod određenog subjekta, koji vam zatim u uplaćenoj vrijednosti izdaje elektronski novac.

Preciznije, elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema vlasniku tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca.

Izdavatelji ne mogu plaćati kamatu niti davati bilo koju drugu imovinsku korist vlasniku zbog držanja elektronskog novca u određenom periodu.

Elektronski novac može prihvatiti svako fizičko ili pravno lice koje s izdavateljem zaključi ugovor o prihvaćanju tog novca.

Elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantira centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status novca ili valute.

Prema definiciji Europske centralne banke (ECB), elektronski novac (e-novac) je široko definiran kao elektronsko čuvanje novčane vrijednosti na tehničkom uređaju koji se može široko koristiti za plaćanje subjektima koji nisu izdavatelji e-novca. Uređaj se ponaša kao prepaid instrument i ne uključuje nužno bankovne račune. Proizvodi e-novca mogu biti bazirani na hardveru ili softveru, zavisno od tehnologije koja se koristi za čuvanje novčane vrijednosti.

Tko može izdavati elektronski novac

Nacrtom zakona, koji je u procesu donošenja, definirano je da elektronski novac može izdavati onaj tko ima dozvolu za to, izdanu od Agencije za bankarstvo Republike Srpske. S tim u vezi izdavatelj elektronskog novca može biti banka ili mikrokreditna organizacija (MKO) sa sjedištem u Republici Srpskoj ili banke i MKO iz Federacije BiH ili Brčko distrikta koje posluju u RS.

Pored banaka i MKO, elektronski novac može da izdaje i posebno društvo za izdavanje elektronskog novca, koje za to dobije dozvolu.

Također, izdavatelj mogu biti i Ministarstvo financija i organi jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj, i to kada izdaju elektronski novac u okviru svojih isključivih nadležnosti utvrđenih posebnim zakonom, kojim se uređuju nadležnosti i ovlaštenja ovih organa.

Izdavanje elektronskog novca koje obavlja Centralna banka BiH vrši se u skladu s propisima kojima se uređuju njene nadležnosti i ovlaštenja.

Uvjeti za osnivanje i rad društva za izdavanje elektronskog novca

Društvo za izdavanje elektronskog novca je privredno društvo sa sjedištem u RS koje ima dozvolu za pružanje usluga izdavanja elektronskog novca. Može da bude akcionarsko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću.

Predviđeno je da izdavatelj elektronskog novca može biti i hibridno društvo, odnosno društvo koje obavlja i druge djelatnosti, ali pri tome mora da ispunjava i određene uvjete.

To podrazumijeva da druge poslove obavlja na način koji ne ugrožava stabilnost i sigurnost izdavanja elektronskog novca, da osobe koje su odgovorne za vođenje poslova u vezi s izdavanjem elektronskog novca imaju dobru poslovnu reputaciju, kao i da se poslovi vode s teritorije RS i najmanje dio usluga izdavanja elektronskog novca namjerava pružati u RS.

Posebni uvjeti za upravu i minimalan kapital od 700.000 KM

Posebni uvjeti definirani su za članove uprava u ovakvim društvima kojima Agencija može oduzimati suglasnost za obavljanje funkcija rukovoditelja.

Čak 22 dokumenta obavezno je da dostavi svako društvo prilikom traženja dozvole za izdavanje elektronskog novca, dok je taj broj manji (5) za hibridna društva.

Agencija ima rok od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva da izda rješenje o davanju dozvole za izdavanje elektronskog novca, a koja se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica.

"Iznos uplaćenog osnovnog kapitala društva je najmanje 700.000 KM i njegova uplata je obavezna u cijelosti u novcu, prilikom osnivanja", definirano je Nacrtom zakona.

Definirana su i ostala pitanja poput prijema i zaštite novčanih sredstava, vođenja poslovnih knjiga, revizije, izdavanje preko poslovnih jedinica izvan RS ili preko zastupnika, distribucija i otkup elektronskog novca preko trećih lica, poslovanje društava iz FBiH preko poslovnih jedinica u RS i obrnuto, kaznene odredbe za prekršaje koje idu i do 25.000 KM…

Agencija za bankarstvo vodit će registar društava za izdavanje elektronskog novca, koji će biti javan.

Podsjećamo, s obzirom na to da je riječ o Nacrtu zakona, moguća je promjena određenih odredbi u procesu njegovog usvajanja.

Online banka

Bloomberg Adria je ranije pisala da se otvara put za izdavanje elektronskog novca u BiH.

Iz Vlade Republike Srpske je ranije rečeno da je utvrđivanje Nacrta zakona o elektronskom novcu regulatorni odgovor na pojavu suvremenih financijskih usluga na međunarodnom tržištu, s ciljem stvaranja pravnih preduvjeta za njihov razvoj na domaćem tržištu putem osnivanja i poslovanja društva za izdavanje elektronskog novca.

"Uređivanjem poslova izdavanja i otkupa elektronskog novca zakonom se postavljaju sigurne osnove za korištenje digitalnog oblika novca ne samo u svakodnevnom načinu života građana, već i za efikasnije i ekonomičnije poslovanje privrednih subjekata", istakli su ranije u Vladi.

Izvršni direktor u kompaniji Digital Asset Management Banjaluka Boris Majstorović kazao je za Bloomberg Adriju da ih zakon jako zanima.

"Želja nam je da budemo među prvima koji će dobiti dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, što neće biti nimalo lako, jer institucija elektronskog novca je faktički mala online banka", ističe Majstorović.

Osnivači Digital Asset Managementa već imaju firmu koja se bavi elektronskim transakcijama - Digital Money Transfer i brend Lova, o kojem je Bloomberg Adrija već pisala u tekstu Kriptovalutama u BiH možete kupiti skoro sve.

Kopirati
Drag cursor here to close