Europska komisija želi zabraniti nepoštene trgovačke prakse

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija u četvrtak je predložila zabranu nekih od najštetnijih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te jačanje pregovoračkih pozicija najslabijih u tom lancu – poljoprivrednika i malih i srednjih poduzeća.

Komisija predlaže direktivu kojom bi se zabranile nepoštene trgovačke prakse poput kašnjenja plaćanja za pokvarljive prehrambene proizvode, otkazivanje narudžbe u zadnji čas, jednostrane ili retroaktivne izmjene ugovora i prisiljavanje dobavljača na plaćanje propalih proizvoda.

Druge prakse bit će dopuštene samo ako su ih stranke unaprijed jasno i nedvosmisleno ugovorile: kupac vraća neprodane prehrambene proizvode dobavljaču; kupac dobavljaču naplaćuje sklapanje ili produženje ugovora o isporuci prehrambenih proizvoda; dobavljač plaća za promidžbu prehrambenih proizvoda koje kupac prodaje ili za njihovo stavljanje na tržište, piše Hina.

Snažni kao najslabija karika

"Svaki je lanac snažan onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika. Učinkovit i djelotvoran lanac opskrbe hranom jest onaj koji je pravedan. U današnjem prijedlogu u biti je riječ o pravednosti – o davanju glasa onima koji se ne čuju – onima koji su ne svojom krivnjom postali žrtve slabe pregovaračke pozicije. Današnjom inicijativom za zabranu nepoštenih trgovačkih praksi želi se ojačati pozicija proizvođača te malih i srednjih poduzeća u lancu opskrbe hranom. Isto tako, inicijativom se želi osigurati snažna i učinkovita provedba propisa. Povjerljivim postupkom pritužbe želimo iz lanca opskrbe hranom izbaciti 'faktor straha'" , rekao je povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan.

Osim uspostave ovih dviju lista zabranjenih trgovačkih praksi, zemlje članice imat će mogućnost izricanja sankcija za prekršitelje. Svaka zemlja članica trebat će odrediti neko tijelo, poput agencija za tržišno natjecanje, koje će nadlegadati poštovanje pravila i koje će moći pokrenuti istragu bilo na vlastitu inicijativu bilo na nečiju pritužbu.

Europska udruga distributera EuroCommerce, koja okuplja neke od najvećih trgovačkih lanaca poput Carrefoura, Lidla, Coopa i Spara, već je izrazila svoje neslaganje s prijedlozima Komisije.

"Komisija nije prodočila nijedan dokaz za postojanje nekog strukturnog problema, kao niti nužnost europskog zakona za njegovo rješavanje", kaže se u priopćenju EuroCommerca.

Usklađivanje stanja u EU

Cilj ovih zakonskih prijedloga Europske komisije jest usklađivanje stanja unutar EU-a, jer neke zemlje već imaju zakone o nepoštenim trgovačkim praksama.

Hrvatska je donijela zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je stupio na snagu početkom prosinca prošle godine. Cilj toga zakona je sprečavanje korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom. Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac koji čine proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač te prerađivač i trgovac. Sprečavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon, piše Hina.

Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih mjera te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda.