Fale milijarde KM za stabilnost gospodarstva u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedostajući kapital u gospodarstvu Republike Srpske (RS) radi održanja dugoročne financijske ravnoteže iznosi 5,7 milijardi KM, a u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) 2,5 milijardi KM, rekao je za Bloomberg Dragan Mikerević, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci.

Nedostaju milijuni

Financijska stabilnost, odnosno postojanje dugoročne financijske ravnoteže od izuzetnog je značaja pri sagledavanju stanja u gospodarstvu.

"Ako je u jednom gospodarstvu koeficijent financijske stabilnosti 1, dugoročna financijska ravnoteža je uspostavljena i tu je dugoročno vezana imovina jednaka trajnom i dugoročnom kapitalu, pa su time u okviru dugoročnog financiranja stvoreni uvjeti za održavanje likvidnosti", pojašnjava Mikerević, koji je i predsjednik Upravnog odbora Saveza računovođa i revizora RS.

Međutim, dodaje, u gospodarstvima RS i FBiH u 2021. i 2022. godini, koeficijent financijske stabilnosti je bio viši od jedan, čime ni u jednom gospodarstvu nisu stvoreni uvjeti za održanje likvidnosti, što pokazuju i podaci.

U stručnom radu "Financijska snaga kao ključni izazov gospodarskopravnih entiteta malih ekonomija - s osvrtom na BiH", objavljenom u Zborniku radova Challenge konzultantske kuće Revicon, Mikerević navodi da prikazani bilansi pokazuju da nedostajući kapital za održanje dugoročne financijske ravnoteže u gospodarstvu RS iznosi 5,7 milijardi KM, dok u FBiH nedostaje 2,5 milijardi KM.

Spojene posude

"To urgentno zahtijeva financijsko saniranje takvog stanja, kako ne bi došlo do još izraženije nelikvidnosti u gospodarstvu", ističe on i dodaje da je pokriće zaliha neto obrtnim fondom u RS samo 46 posto, a u FBiH 77,6 posto, dok je stopa zaduženosti privrede RS 45,4 posto, a u FBiH 49,2 posto.

"Solventnost privreda je gotovo na istom nivou, odnosno u RS je taj koeficijent 2,32, a u FBiH 2,03. Ovako loše financijsko stanje, odnosno financijska snaga realnog sektora u BiH je, pored lošeg upravljanja (menadžmenta), posljedica i učestalih globalnih kriza. Obično se spomenuti negativni efekti ne zaustavljaju samo u okviru gospodarstva, već će se po principu spojenih posuda prije ili kasnije odraziti i na bankarski i javni sektor", poručuje Mikerević.

Neki od pokazatelja upozoravaju na nedovoljnu financijsku otpornost pojedinih podsustava i njihovu ranjivost, dodaje, "što nas sve može, u ovim nemirnim vremenima, dovesti do ozbiljnih financijskih turbulencija, naročito nakon što splasne razina inflacije".

Suprotno praksi

Pošto nas zahtjevi za digitalizaciju procesa rada i zelenu tranziciju upućuju na potrebu investiranja u stalnu (dugoročnu) imovinu i stalne zalihe, Mikerević smatra da je neophodno načiniti značajan progres i u procesu donošenja odluka o raspodjeli neto dobitka.

"Kod donošenja tih i sličnih strateških odluka neophodno je respektirati i uzeti u obzir: postojeću financijsku stabilnost, stanje na tržištu kapitala, kreditni bonitet poduzeća, visinu novih ulaganja u stalnu imovinu i stalne zalihe", navodi on.

Neka od istraživanja u RS, dodaje, upućuju na to da domaći vlasnici kapitala ostvareni neto dobitak radije opredjeljuju prema dividendi, nego što dobitak akumuliraju, što je potpuno suprotno vladajućoj praksi u razvijenim i uređenim ekonomijama.

"U takvoj situaciji nema jačanja financijske snage naših gospodarsko-pravnih entiteta, a time ni modernizacije proizvoda niti procesa. Ovakvoj, dugogodišnjoj praksi su pogodovali: neoliberalni pristup ekonomiji i s njom u vezi dominantnost mekog budžetskog ograničenja, prisustvo financijske nediscipline i slabe kontrolne institucija i pravosuđa", ističe Mikerević.

Mijenjati filozofiju

U takvoj situaciji - novih izazova i rizika potrebno je mijenjati filozofiju upravljanja, pa i u domenu raspodjele dobitka, te akumuliranjem dobitka treba jačati financijsku snagu, kako bi se pojačala otpornost naših privrednopravnih entiteta na tržištu i osnažila ekonomija zemlje.

"Stoga je potrebno da se suočimo s ovom sumornom stvarnošću, otvorimo put za duboke reforme i da počnemo tražiti realna i održiva rješenja, jer već decenijama više trošimo nego što zarađujemo. Na to ukazuju i makroekonomski pokazatelji koji su pod velikim utjecajem stanja u realnom sektoru. U odnosu na zemlje u okruženju, BiH je na samom začelju liste, što upućuje na potrebu da se u uvjetima nove normalnosti u poslovanju izvrše nužni zaokreti u ekonomskim politikama kod svih nivoa vlasti u BiH", poručuje Mikerević za Bloomberg.

U suprotnom, zaključuje, ako i dalje ostanemo statični u dinamičnom okruženju, s učestalim globalnim krizama, "neće proći puno vremena kad će se naći neki Robin Hood, sličan anglosaksonskom junaku, koji će otimajući od bogatih početi dijeliti siromašnim, kako bi se očuvala prijeko potrebna socijalna sigurnost".