Gospodarska kriza u Turskoj uzdrmala svjetske burze

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer ulagače više ne zabrinjavaju samo trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, nego i gospodarska kriza u Turskoj, što je izazvalo pad tečaja turske lire na najniže razine u povijesti.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,6 posto, na 25.313 bodova, a S&P 500 za 0,3 posto, na 2.833 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,3 posto, na 7.839 bodova.

Sve do kraja tjedna podršku tim indeksima pružali su dobri kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija i oporavak tehnološkog sektora nakon nedavnog oštrog pada.

No, u petak je najveću svjetsku burzu uzdrmalo produbljivanje gospodarske krize u Turskoj, što je pritisnulo dionice banaka i navelo ulagače na povlačenje iz rizičnijih ulaganja.

Najviše je u petak pao, 1,2 posto, S&P indeks financijskog sektora, pri čemu je cijena dionice Citigroupa, banke koja je najviše izložena globalnim zbivanjima, potonula 2,4 posto, a pod pritiskom su bile i dionice JPMorgana, Wells Farga i Bank of America.

Posljedica je to produbljivanja gospodarske krize u Turskoj nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.

"Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!", napisao je Trump na Twitteru.

Zbog toga je na valutnim tržištima tečaj turske lire, koji je i prije bio pod pritiskom, u petak potonuo 18 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine.

Pritom je tečaj lire prema dolaru zaronio na najnižu razinu u povijesti, pa se za jedan dolar izdvaja više od 6 lira.

Od početka godine lira je izgubila oko 40 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.

To je negativno utjecalo na svjetske burze.

„To je klasično povlačenje iz rizičnijih investicija. Vlada zabrinutost zbog kolateralnih šteta, zbog utjecaja na Europu. A dionice banaka su pod pritiskom zbog pada prinosa na 10-godišnje američke obveznice”, kaže Quincy Krosby, čelnica strateškog odjela u tvrtki Prudential Financial.

Suzdržanost ulagača posljedica je i zaoštravanja napetosti između SAD-a i Kine, koje ratuju međusobnim uvođenjem carinama.

Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz roba u vrijednosti od 34 milijarde dolara s obje strane. Do kraja mjeseca taj bi iznos mogao porasti na 50 milijardi dolara, a obje strane prijete i daljnjim carinama.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks ojačao je, doduše, 0,1 posto, na 7.667 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 1,5 posto, na 12.424 boda, a pariški CAC 1,2 posto, na 5.414 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 1 posto, na 22.298 bodova, najnižu razinu u mjesec dana.