Punjenje proračuna
Hercega brinu financijski pokazatelji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Brinu me negativni financijski pokazatelji o punjenju proračuna koji govore da ćemo vjerojatno vrlo skoro, a do konca godine sigurno, najmanje još jednom morati raditi izmjene i dopune. Međutim, to je realnost i s time ćemo se, kao i sa svime drugim, znati ispravno uhvatiti ukoštac'', naveo je u intervjuu za Večernji list Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
Rekao je kako su očekivali kako će posao oko proračuna i korona-zakona biti završen prije, ali da su zbog određenih prijepora u Skupštini HNŽ-a vezanih uz izmjene proračuna i tehničkog Zakona o izvršenju proračuna, morali provesti dodatna usuglašavanja.
Pojedinačni krediti
''Uvijek kada radite izmjene i dopune proračuna, suočeni ste s puno više zahtjeva, ako hoćete i želja, u odnosu na ono što su realne financijske mogućnosti. S obzirom na složenost naše županije, taj je posao dodatno zahtjevan. No, kao i sve dosada, tako smo i ovaj rebalans uspjeli uraditi na način da smo svi ili jednako nezadovoljni ili jednako zadovoljni'', rekao je Herceg i podsjetio kako je Vlada objavila poziv za sve zainteresirane nakon čega slijedi prikupljanje prijava, njihovo vrednovanje, objava rezultata i uplate na račune onih poduzetnika i gospodarstvenika koji su zadovoljili kriterije iz javnoga poziva.
Rekao je i kako su već održani razgovori s Razvojnom bankom FBiH vezano za otvaranje kreditne linije za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusne bolesti COVID-19.
''Očekujemo skoro potpisivanje protokola o suradnji, čime će biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te počekom do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2 posto godišnje plaćat će Vlada HNŽ-a, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita. Mogu odgovorno kazati kako ćemo, mjerama i konkretnim potezima, za potporu našem gospodarstvu tijekom ove godine osigurati više od 30 milijuna maraka'', naveo je Herceg.
Smanjenje proračunskih prihoda
Kaže kako je zabrinut za financijske pokazatelje te da je kriza i iznad svih očekivanja.
''Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ-u za više od 20 posto, odnosno za više od 40 milijuna KM, i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga 'koronazakona' s kojima to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašuje 60 milijuna maraka. Ako se zna da HNŽ, izravno ili neizravno, financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, sportu i kulturi, jasno je s kojim se sve poteškoćama suočavamo i s ovim teretom koji nam je prebačen federalnim 'koronazakonom'. Međutim, realnost prihvaćamo onakvom kakva ona jest i nema mjesta očajavanju'', rekao je.
Kaže kako su napravljene ''uštede na svim mogućim stavkama i novac je raspoređen sukladno prioritetima, odnosno stvarnim potrebama terena i naše borbe za prevladavanjem zdravstveno-epidemiološke i ekonomsko-gospodarske krize'' ali i upozorio da je teret većinski prebačen na proračune županija.
Dodao je kako neće biti smanjivanja plaća te da Vlada HNŽ-a nastoji pomoći gospodarstvu osnaživanjem kupovne moći građana, a ne njezinim oslabljivanjem, do čega bi dovela eventualna šira smanjenja osobnih dohodaka proračunskih korisnika.
Kolektivni ugovori
''Stoga, u ovom trenutku nećemo ići u smanjivanje plaća. Naravno, taj stav temeljimo i na drugim posljedicama koje bi takve 'populističke mjere' povukle za sobom, u prvom redu tužbe. Tako da bismo na kraju, narodski rečeno, dobili na mostu, a izgubili na ćupriji i u tomu smjeru nipošto nećemo ići. No, ovdje želim dodati još nešto. Naš 'koronazakon' definira proračunske i izvanproračunske uštede, i to u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ-u za 20 posto, potom umanjenja naknada za članstva u županijskim povjerenstvima za 50 posto, kao i umanjenja naknada za članstva u nadzornim i upravnim odborima i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuju Skupština ili Vlada za 50 posto, dotacije političkim strankama za 20 posto. Isti pristup očekujemo i od županijskih izvanproračunskih fondova'', naveo je.
Rekao je kako su potpisani kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plaća svim proračunskim korisnicima za ukupno 15 posto.
''U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu puno, puno više tijekom tri godine. Povećanjem plaća u zdravstvu vratili smo dostojanstvo toj iznimno bitnoj i odgovornoj struci i na taj način spriječili značajniji odlazak našega kvalitetnog liječničkog i drugog medicinskog kadra. Vezano za razgovore o granskom kolektivnom ugovoru o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi nedavno je okončalo postupak vezan za reprezentativnost te, nakon toga, a sukladno Zakonu o radu, od Sindikata zatražilo da Vladi podnese pisani zahtjev/inicijativu za početak pregovaranja, zajedno s financijskom procjenom potrebnih sredstava. Prije nekoliko dana takav je zahtjev stigao i Vlada će se uskoro o njemu očitovati. Očekujem kako ćemo u duhu dijaloga pronaći kompromisna rješenja i potpisati kolektivni ugovor koji će biti zadovoljavajući za obje strane'', rekao je, između ostalog, Herceg za Večernji list.
