Hoće li BiH u budućnosti povući više EU novca?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini već godinama u značajnoj mjeri ostaju neiskorištena bespovratna sredstva EU fondova.

Emir Pašić, voditelj Centra za međunarodnu i suradnju s EU fondovima pri Gospodarskoj komori FBiH za naš portal pojašnjava da je IPA program namijenjen kao instrument pristupne pomoći u zemljama potencijalnim kandidatima i kandidatima, a u kontekstu financijske i tehničke pomoći. Po njegovom mišljenju osnovni razlog zašto sredstva ostaju neiskorištena je ''neinformiranost, što dalje uzrokuje i nedovoljan broj aplikacija kao i nekvalitetno pripremljene projekte''.

Pratimo zemlje okruženja

''Samo nedobijanje projektima predviđenih bespovratnih sredstava, koja se često zamjenjuju kreditnim zaduženjima kod komercijalnih banaka izravno imaju za posljedicu  nedovoljan gospodarski i ekonomski rast društva uopće. Također, evidentno je i odsustvo institucionalnog pristupa korištenju EU fondova'', rekao je Pašić.

Dodao je kako u praksi ''imamo situaciju da neke razine znaju koristiti ova sredstva i konstantno i apliciraju, dok s druge strane, postoje i institucije, od lokalne razine, preko entitetske i državne, koji uopće ne poznaju ovaj proces''.

Detaljnija analiza, prema Pašiću - pokazuje da Bosna i Hercegovina prati trendove zemalja okruženja po malom stupnju iskorištenosti raspoloživih sredstava iz pristupnih EU fondova.

Više je razloga...

Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra kako postoji nekoliko razloga zbog kojih nedovoljno kao država koristimo EU novac.

''Prije svega što kasnimo u integracijama s EU i to nas limitira koliko uopće fondova možemo koristiti.  Za neke fondove jedan od razloga je što nismo uskladili naš okvir sa zahtjevima Europske unije, odnosno na državnoj razini nemamo jednu instituciju koja bi bila u mogućnosti i u nadležnosti za korištenje takvih fondova. Obično se RS protivi'', kazao je Gavran.

Osim što institucionalno nismo postigli okvir koji bi omogućio maksimalno korištenje EU sredstava, nemamo ni dovoljno znanja kad je riječ o apliciranju na programe

''Nemamo dovoljno sposobnosti da se napravi dovoljno konkurentan program i tu bi država mogla učiniti više, u smislu besplatnih obuka i pomoći, savjetovanja.  Treći razlog su sporije procedure u administraciji i korupcija, jer postoji određeno nepovjerenje sa strane EU, odnosno kako će sredstva biti utrošena i nema dovoljno podrške od vlasti'', pojasnio je ekonomski stručnjak.

Averzija prema EU fondovima

Iz Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu – REDAH ističu i da postoji ''svojevrsna averzija prema fondovima''.

''Pokazalo se da je trend da organizacije ili institucije koje jednom povuku sredstva iz fondova, nastavljaju slati svoje projekte na natječaje. Dakle, kada uđete u sustav i savladate ga, lako se možete ponovo prijaviti i podnijeti zahtjev za sredstva'', rekli su iz REDAH-a.

Napominju i da neki subjekti nisu svjesni mogućnosti korištenja sredstava Europske unije iz različitih programa, a koji su dostupni za Bosnu i Hercegovinu, a sam proces prijave doživljavaju kao birokratski i složen, te tako propuštaju priliku da se prijave.

''Dosadašnja iskustva onih koji su to radili  govore da pisanje aplikacija nije jednostavan posao. To je posao koji iziskuje puno stručnog znanja stečenih  dodatnom  edukacijom bez kojeg je teško zadovoljiti stroga EU pravila. Jednostavno morate sami učiti, prisustvovati seminarima i savjetovanjima, ili ako se radi o tvrtkama i institucijama obrazovati menadžere koje će raditi taj posao'', kazao je Emir Pašić, voditelj Centra za međunarodnu i suradnju s EU fondovima.

Kada je edukacija u pitanju, iz ovog Centra posebno ističu ulogu Direkcije za europske integracije Bosne i Hercegovine koja provodi obuke upravljanja projektnim ciklusima i pripremama projekata, na kojima polaznici dobivaju potrebna znanja koja su neophodna za ispravno apliciranje kao i za realizaciju dobivenih projekata. 

Jesu li kriteriji 'prestrogi'?

Obzirom da REDAH vrlo često aplicira na projekte koje financira upravo EU, zanimalo nas je jesu li kriteriji 'prestrogi'.

''Osnovni kriteriji za prijavitelje su jasno definirani i ne mijenjaju se već duži niz godina, tako da ne bih rekli da su 'prestrogi', već su razumljivi s obzirom da se radi o velikim iznosima bespovratnih sredstava. Kriteriji jesu strogi, ali uz striktno praćenje procedura i zahtjeva donatora, te uz adekvatno upravljanje projektom, monitoring aktivnosti i pravovremeno izvještavanja o provedenim aktivnostima i utrošku sredstava, sama provedba nije komplicirana'', kazali su iz Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu.

Dodaju i da je najbolji put za one koji nemaju iskustava u pisanju aplikacija, da se obrate pojedincima ili organizacijama s iskustvom, te da od toga ''ne treba bježati''.

BiH na raspolaganju ima dvije vrste pomoći

Centar za međunarodnu  i saradnju s EU fondovima pri Gospodarskoj komori FBiH osnovan je s ciljem pružanja pomoći tvrtkama za što učinkovitije korištenje EU fondova.

Služba za suradnju s EU fondovima koja djeluje u okviru Centra  radi na obavještavanju, savjetovanju i pomoći domaćim firmama u svim područjima povezanim s Europskom Unijom.

Putem županijskih komora vrši se pružanje usluga tvrtkama članicama za edukaciju izrade EU projekata koje su ključne za pravilnu izradu aplikacije, što je preduvjet za njegovo dobivanje, te dalju realizaciju.

Kada je u pitanju Bosna  Hercegovina koja je u statusu potencijalnog kandidata  za članstvo u EU, ona ima na raspolaganju dvije vrste pomoći: pomoć u tranziciji i razvoju institucija – namijenjena razvoju kapaciteta i institucija te Prekograničnu suradnju koja je namijenjena za pružanje pomoći u oblasti prekogranične suradnje između sadašnjih država članica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, te suradnji između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Odustajanje od financiranja

Emir Pašić ističe i kada je naša zemlja u pitanju fondovi su prilično ograničeni na određene sfere djelovanja i pretežno su usmjereni na unaprjeđenje kapaciteta državnih institucija.

''Nevladinom sektoru kao i tvrtkama općenito na raspolaganju je ostao mali broj fondova, do kojih je zbog česte nepripremljenosti aplikanata jako teško doći, tako da često odustaju od ovog načina financiranja'', kazao je.

Iz REDAH-a kažu da trenutno u fazi implementacije imaju dva projekta koje sufinancira EU.

''Pišemo još dvije aplikacije, te očekujemo rezultate za osam projektnih aplikacija koje smo u partnerstvu s drugim organizacijama i institucijama, aplicirali na različite pozive i EU fondove'', dodali su.

Ekonomist Igor Gavran nije optimist kada u pitanju povlačenje EU novca u budućnosti.

''Nisam optimista jer BiH ne napreduje dovoljno i ne čini mi se da će se to dogoditi ubrzo. Međutim, ovaj najnoviji plan EU za Zapadni Balkan, koji je nešto dodatno u odnosu na uobičajene fondove ima dosta jasnije kriterije koji su dostižni i veliki dio njih se može relativno lako ispuniti'', smatra je Gavran.

Ranije su iz Delegacije EU u BiH rekli kako su razdoblju od 2007. do 2020. godine, u BiH  implementirani IPA I i IPA II fondovi u vrijednosti od 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava te da se za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kroz novi IPA III program osigurava oko 14,2 milijarde eura podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u ključnim političkim, institucionalnim, društvenim i ekonomskim reformama.