Hoće li kamatne stope u BiH rasti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Borba s inflacijom, kroz smanjenje tekuće potrošnje i povećanje kamatne stope, mjere su koje koje bi samo djelimično mogle biti korisne na gospodarstvo BiH, stava su pojedini ekonomisti. Posebno je diskutabilna druga, jer građani su već duboko u cipelama inflacije, pa im ova mjera, nikako, nema smisla, prenosi N1.

Podatak da su građani bankama dužni gotovo 11 milijardi KM, jasno pokazuje koliko bi se, eventualno, povećanje kamata odrazilo na njihov kućni budžet. Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, pojašnjavaju iz Centralne banke BiH, a oni nemaju mogućnost direktnog utjecaja. Potencijalni rast kamatnih stopa na kredite, trenutno je ograničen i visinom realnog raspoloživog dohotka, ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem nivou razvoja. S druge strane…

Praćenje trendova

“Centralna banka BiH ostaje opredijeljena usklađivanju politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka sa politikom referentnih stopa Evropske centralne banke u trendu, ali ne, nužno, i nivoima. I dalje ćemo pažljivo pratiti trendove u međunarodnom okruženju, i domaćem bankarskom sektoru, i donositi odluke primjerene trenutnoj situaciji, i očekivanim trendovima”, kazali su iz Centralne banke BiH.

Mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti pa ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu, navode iz Agencije za bankarstvo BiH. Ipak…

“Napominjemo da bi zbog ostalih ekonomskih specifičnosti i slabosti, nagla korekcija nivoa kamatnih stopa dala poticaj inflatornom valu koji bi bio ubrzan i potencijalnim rastom troškova financiranja gospodarstva. Promjene nivoa kamatnih stopa bit će uvjetovane, dominantno, domaćim ekonomskim i političkim prilikama”, dodaju.

Preporuke Međunarodnog monetarnog fonda mogle bi biti korisne, smatraju ekonomisti, ukoliko se njihova primjena usuglasi sa sustavom države. Međutim, u slučaju BiH, to ne bi bilo korisno za njezino gospodarstvo.

Štetno za gospodarstvo

“Naprotiv, bilo bi jako štetno za bh. gospodarstvo. Ono ne bi pomoglo ni samim bankama, s obzirom na to da raspolažu viškom sredstava, koji moraju da plasiraju. Već sada je tražnja za kreditima nedovoljna i kada bi povećali kamate tražnja bi dodatno pala. Negativni efekti bili bi i na same banke”, kazao je ekonomist Igor Gavran.

Ali, i na gospodarstvenike, jer bi povećanje kamatne stope, destimuliralo investicije. Međutim, službeni stav, poslodavci će zauzeti na nekoj od narednih sjednica, kažu, gdje će razmotriti utjecaj ovakve mjere. No, za razliku od kamata, smanjenje potrošnje u izvjesnoj mjeri uklapa se u ono što je bh. gospodarstvu potrebno.

“Dakle, mi smo udar inflacije, takozvanom, fiskalnom, ekspanzivnom politikom, savladali. Nismo imali štete, upravo, zbog takve politike. Međutim, sada dolazi vrijeme kada moramo više razmišljati o konkurentnosti naše ekonomije”; smatra Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.

Pojedini ekonomisti, stava su da se do kraja godine ne očekuje rast kamata na nove kredite jer, u nestabilnim neizvjesnim uvjetima, nema ni potražnje.