Hoće li nam inflacija pojesti kredite?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Priča o jugoslovenskoj inflaciji počela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, objašnjava za N1 Marko Pahor, redovni profesor i istraživač na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Ljubljani.

"U to vrijeme, zbog obilja novca na svjetskim tržištima, otvorilo se tržište zajmova i za zemlje u razvoju i kreditno ograničene, uključujući i Jugoslaviju. U drugoj polovini 1970-ih vanjski dug Jugoslavije porastao je sa oko 5 na 20 milijardi dolara. Veliki dio ovog spoljnog duga je pretvoren u kredite stanovništvu", podseća Pahor.

25 posto

Inflacija je, prenose Nezavisne novine, tih godina bila negdje između 20 i 25 posto, što je mnogo više od današnjih 10 posto. Osamdesetih godina, kako objašnjava profesor, počela je spirala inflacije. Godine 1982. godišnja inflacija je bila već 40 posto, 1987. bila je 170, a 1989. već više od tisuću posto.

Bankarski krediti su odobravani uz fiksnu kamatu, što je značilo da netko tko je uzeo kredit od 10.000 eura realno duguje još tisuću eura tek nakon isteka prve godine, objašnjava Pahor.

"Kamatne stope su bile fiksne, oko 25 posto, tako da je inflacija zapravo 'pojela' dug", rekao je za N1 slovenski profesor.

Država je 1987. zahtijevala od poduzeća i banaka da uvedu revalorizaciju, što je značilo da je iznos neotplaćene glavnice usklađen s inflacijom. Inflacija je, dakle, pojela uglavnom kredite s fiksnom kamatnom stopom uzete prije 1987. Revalorizacija je kasnije nekima učinila kredite znatno skupljim, tako da im je na kraju čak i država pomogla da otplate dug.

Priča se ponavlja

Priča se, donekle, danas ponavlja, ali u mnogo manjem obimu, kaže Pahor.

"Mnogi krediti posljednjih godina su odobravani s niskim fiksnim kamatama, čak ispod dva odsto. Inflacija je i prošle i ove godine bila znatno veća, pa realna vrijednost duga pada. Tko ima kredit – ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to dešavalo u Jugoslaviji osamdesetih godina", ističe profesor iz Ljubljane.

Inflacija i 2 posto

Prema njegovom mišljenju, ne treba očekivati da će Europska centralna banka (ECB) i druge zapadne centralne banke dugo dozvoliti dvocifrenu inflaciju.

"Čak su i posvećenost i kredibilitet centralnih banaka danas veći nego 1980-ih, pa se ne očekuje veća devalvacija kredita. Treba napomenuti da ECB, čiji je glavni zadatak stabilnost cijena, posljednjih mjeseci pokušava obuzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa. Vijeće ECB-a je u četvrtak podiglo sve tri ključne kamatne stope za 0,75 postotnih poena, a guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle rekao je u petak da očekuje dalja povećanja", kaže Pahor.

Ponovio je kako je cilj članova Vijeća ECB-a da se inflacija stabilizira na dva posto na srednji rok. I dodao da, ako su u početku inflaciju pokretale veće cijene energenata i hrane, sada je pokreće povećanje plaća.