Hoćemo li zbog koronavirusa manje koristiti novčanice, a više kartice i mobilno plaćanje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istraživanje koje je 2017. provedeno u New Yorku pokazalo je da se na novčanicama koje su ispitivane nalaze brojni mikroorganizmi – od vaginalnih bakterija pa do virusa poput gripe. Zbog toga je jasno zašto iz Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju pranje ruku nakon držanja novčanica, a posebno prije jela.

Ta preporuka u vrijeme kada svijetom vlada panika od koronavirusa ima posebnu težinu, zbog čega centralna banka Južne Koreje želi smanjiti korištenje novčanica, a neke će čak i – spaliti.

Na sličan potez ranije su se odlučili i Kinezi koji su neke novčanice, pogotovo one koje su se koristile u opasnim područjima poput bolnica, uništili. Dio ostalih novčanica podvrgli su postupku dubokog čišćenja ultraljubičastim svjetlom i visokim temperaturama, javlja Zimo.

S obzirom na to da se novčanicama može proširiti virus, kao mjeru predostrožnosti muzej Louvre u Parizu zabranjeno je korištenje papirnatog novca te primaju jedino kartice. Čini se da bi jedna od posljedica koronavirusa moglo biti još veće okretanje bezgotovinskom plaćanju putem kartica i mobilnih telefona.

Naravno, i kartice i telefoni mogu biti puni mikroorganizama kao i novčanice, a ista je stvar i s POS uređajima, no jedna će novčanica tijekom dana proći kroz velik broj ruku, dok bezgotovinsko mobilno plaćanje omogućuje plaćanje bez dodirivanja aparata.

Bezgotovinsko plaćanje sve je popularnije u Hrvatskoj te se i kod nas, doduše s ograničenim brojem kartica, mogu koristiti pogodnosti Apple Paya i Google Paya, dakle plaćanje mobilnim telefonima na POS uređajima.

U odnosu na kartice za koje je za cifre iznad 100 kn potrebno upisati PIN i dotaknuti aparat, umjesto PIN-a, mobilno plaćanje može se potvrditi biometrijom ili PIN-om na samom mobitelu, što se ipak čini sigurnijim rješenjem u odnosu na kartice i pogotovo novčanice.