Hrvatska od Termoelektrane Gacko potražuje 100 milijuna eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Minimum 100 milijuna eura i kamate je odšteta koju Republika Hrvatska potražuje od Bosne i Hercegovine, konkretno od Termoelektrane Gacko, zbog ulaganja u ovaj gigant u doba bivše Jugoslavije.

Hrvatska je od 2017. godine tri puta kontaktirala Vijeće ministara i državno Pravobraniteljstvo, a u vezi nagodbe.

Kako je ona izostala-na vidiku je arbitraža pred međunarodnim sudom u Washingtonu čiji ishod bi mogao ugroziti elektroenergetski sustav Republike Srpske, piše N1.

Kao razvijena republika u doba Jugoslavije, Hrvatska je sufinancirala izgradnju Termoelektrane Gacko u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo je precizirano kako 1/3 struje iz gatačkog giganta bude isporučivana Hrvatskj. S početkom rata 1992.godine sve je stalo, a 22 godine nakon- Hrvatska traži uloženo.

''Prema našim saznanjima Hrvatska još uvijek nije pokrenula arbitražni spor prema BIH, a u vezi ulaganja u RiTE Gacko. Iz Pravobraniteljstva BiH smo obaviješteni kako postoji namjera da Republika Hrvatska pokrene arbitražu prema BIH, a u vezi s ovim ulaganjem'', rekao je Maksim Skoko, dikretor RiTE Gacko.

Potvrđuju to i iz HEP-a, dok domaće nadležne institucije šute. Muk i u Pravobraniteljstvu i u Elektroprivredi Republike Srpske, te resornom ministarstvu. Slična situacija nedavno je koštala ERS po arbitraži Slovenije protiv RITE Ugljevik, preko 200 milijuna KM. Uz sve to Slovencima će se zauvijek morati isporučivati 1/3 struje iz tog poduzeća. Ekonomist Damir Miljević smatra kako su arbitraže unaprijed izgubljene, te da se moralo djelovati ranije.

''Nitko nije ozbiljno zavrnuo rukave i pokušao dogovorom to rješiti, nego dočekali smo sada arbitraže. Sve jednu tu arbitražu ćemo izgubiti. A kada iz Gacka počnete isporučivati 1/3 električne energije po proizvodnoj cijeni, bez ikakve zarade, opet dovodite sustav u tešku situaciju, da ne govorim o onoj isplati o 100 i nešto milijuna. Čim je dio elektroenergetskog sustava u nezgodnoj situaciji to znači da će ceh platiti građani'', rekao je ekonomist Damir Miljević.

Hrvatska je osamdesetih godina ulagala i u TE Kakanj, Tuzla, ali i Obrenovac.

Ipak, u Elektroprivredi BiH reagirali su ranije, te su potraživanja država, nekadašnjih republika iz sastava bivše SFRJ, a po osnovu financijskog učešća u izgradnji postrojenja u termoelektranama Tuzla i Kakanj riješena.

JP Elektroprivreda BiH po tom osnovu nema dugovanja prema elektroprivrednim poduzećima u državama, nekadašnjim republikama iz sastava bivše SFRJ, rečeno je za N1. Iz trebinjskog ERS-a nema odgovora koji su naredni koraci, te kako će se sustav održati u slučaju nove arbitraže.