Javnost mora znati gdje je najmasnija plaća!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) je, kako iz ove udruge navode, dobio upravni spor protiv Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), koja je odbila dostaviti informacije o plaćama svojih zaposlenika.

Naime, prije više od tri godine, TIBiH je zahtijevao od Agencije popis svih zaposlenih osoba s iznosima njihovih plaća i pripadajućih naknada.

Plaća skoro 9 tisuća!

''Mediji su u to vrijeme pisali da je Agencija za bankarstvo FBiH najpoželjnije mjesto za zapošljavanje rodbine političara, da je prosječna plaća zaposlenih u 2016. godini iznosila 3.170 KM, a da je najviša plaća bila nešto manja od 9.000 KM'', navodi TIBiH u priopćenju za javnost.

Usporedbe radi, u istoj godini prosječna neto plaća u FBiH je bila 838 KM.

Iz TIBiH podsjećaju kako su revizori tada upozorili da su "plaće u Agenciji neprimjereno visoke u odnosu na druge federalne institucije, da se vrši zapošljavanje bez natječaja i da se daju neopravdano visoke stimulacije radnicima".

''Agencija za bankarstvo FBiH je informacije o platama svojih zaposlenih odbila dostaviti i građanima i medijima, ističući da one ne predstavljaju javni interes, pa i da je to udar na neovisnost Agencije. U odgovoru na žalbu TI BiH, Agencija je isticala da je samofinancirajuća i neprofitabilna institucija, i da se ne financiraju iz javnih sredstava. Uz pozivanje na zaštitu osobnih podataka, isticali su da njihovi zaposlenici nisu državni službenici, da zato ne postoji javni interes da se znaju njihova imena ili iznosi njihovih primanja, kao i da oni nisu dužni da primjenjuju Zakon o slobodi pristupa informacijama'', navodi se u priopćenju.

Stranačko zapošljavanje

Međutim, kako se nadalje navodi, Kantonalni sud u Sarajevu je u presudi zaključio da Agencija za bankarstvo jeste javni organ u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama, te podsjetio da su sve informacije u posjedu javnih organa javno dobro i da ukoliko se odbija pristup traženoj informaciji mora se provesti test javnog interesa i odvagati svaka šteta ili korist koja nastaje objavom informacija.

''U konkretnom slučaju, Sud smatra da Agencija nije dala niti jedan razlog zbog kojih se informacije o plaćama ne bi smjele objaviti čime nisu dokazali nepostojanje javnog interesa. Nije dovoljno samo navesti da se primjenjuje izuzetak kod zaštite osobnih podataka, već se moraju odvagati sve okolnosti i dati razlozi za primjenu izuzetka. Sud je iz svih ovih razloga vratio stvar na ponovno odlučivanje'', navodi se.

TI BiH podsjeća da su revizori još prije tri godine upozorili da Agencija za bankarstvo FBiH mora osigurati veću transparentnost u radu, da su se u javnosti pojavile sumnje u stranačko zapošljavanje, kao i revizorski nalazi o neprimjereno visokim plaćama i naknadama.

Polaganje računa javnosti

To sve zajedno opravdava javni interes za većom transparentnošću organa koji je regulator bankarskog sektora, pa TIBiH poziva Agenciju za bankarstvo FBiH da objavi informacije o zaposlenima, njihovim plaćama i pripadajućim naknadama, te da napravi iskorak prema proaktivnoj transparentnosti objavljujući sve informacije na svojoj web stranici.

Upravni spor koji je TI BiH dobio značajan je jer je Sud nedvosmisleno potvrdio da su i regulatorni organi koji se financiraju iz vlastitih izvora javni organi koji moraju primjenjivati Zakon o slobodi pristupa informacijama i polagati račune javnosti, ako su im data javne ovlasti, navodi se u priopćenju.