Je li BiH ostala bez zlata?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centralna banka BiH, prema zakonu, funkcionira prema aranžmanu valutnog odbora, što znači da je domaća valuta u potpunosti pokrivena eurom kao rezervnom valutom, rečeno je danas Srni u ovoj financijskoj instituciji.

Pročitajte još

Europljani povlače novac iz banaka

Grami

"Devizne rezerve predstavljaju deviznu aktivu monetarnih vlasti - centralne banke - i način korištenja deviznih rezervi, kao i instrumenti u koje se iste investiraju zavisi od institucionalnog uređenja centralne banke i monetarne politike koja se primjenjuje u konkretnoj zemlji", navodi se u komentaru Centralne banke BiH u vezi s medijskim navodima da BiH trenutno nema ni gram zlata u rezervama, te da bi, da u prethodnim godinama nije prodavala to zlato, sada imala 237.000 unci ili 7,3 tone zlata vrijednosti oko 450 milijuna eura.

Navedeno je da je Zakonom o Centralnoj banci BiH propisano da je jedan od osnovnih zadataka ove institucije, koji se izvršava pod nadležnošću njenog Upravnog odbora, da drži i upravlja službenim deviznim rezervama, prvenstveno na siguran način, a da se potom vodi principima likvidnosti i profitabilnosti.

Zakonom su određeni instrumenti u koje Centralna banka BiH može investirati devizne rezerve, te u skladu s tim ova banka investira devizne rezerve primarno u vrijednosne papire država članica eurozone najvišeg kreditnog rejtinga, depozite kod odabranih centralnih banaka u eurozoni, Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu i inostranih poslovnih banaka visokog kreditnog rejtinga, kao i u monetarno zlato, vodeći računa o ograničenjima ulaganja u svaki pojedinačni instrument, svaku pojedinačnu zemlju i pojedinu poslovnu banku.

Upravljanje rezervama i rizicima

U upravljanju deviznim rezervama posebna pažnja posvećuje se upravljanju vezanim rizicima.

U procesu upravljanja deviznim rezervama, posebno na taktičkoj i operativnoj razini, kontinuirano se razmatraju sve dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u tekućoj godini, ali i u sljedećem razdoblju. Ovo je uobičajena praksa centralnih banaka, koje su posebna, vrlo konzervativna, vrsta investitora, navodi se u komentaru Centralne banke BiH dostavljenom Srni.

Centralna banka BiH prilagođava strukturu portfolija deviznih rezervi vršeći kupoprodajne transakcije raspoloživim instrumentima, uključujući i zlato.

Centralna banka BiH ne komentira pojedinačne investicione odluke, a, informacije o strukturi deviznih rezervi, odnosno učešću pojedinačnih instrumenata u portfoliju deviznih rezervi, kao i način donošenja odluka su javno dostupne u zvaničnim publikacijama Centralne banke BiH.

Kamatne stope

Kada se govori o smanjenju kapitala, ovdje je riječ o obračunskim efektima, a ne o trajnom gubitku kapitala.

Računovodstveno evidentiranje obračunskih efekata vezanih za kapital je obveza po međunarodnim standardima koje Centralna banka BiH mora u potpunosti zadovoljiti.

Tržišna kretanja i njihovi efekti na kapital su fenomen sa kojim se suočava cijeli svijet, pa i centralne banke, a ne samo Centralne banke BiH.

U periodu kada rastu kamatne stope kategorija kapitala gdje se evidentiraju promjene po osnovu promjene rezerve fer vrijednosti iz investicija se mijenja, te je ista u eri niskih kamatnih stopa visoka, dok se ista s rastom kamatnih stopa smanjuje.

Centralna banka BiH kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja svog portfolija, sve s ciljem očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora.

Rast kamatnih stopa na relevantnim financijskim tržištima imao je određeni negativan efekt na navedenu kategoriju kapitala Centralne banke BiH (zbog smanjenja tržišne vrijednosti obveznica eurozone uslijed prilagođavanja novonastalim tržišnim uvjetima), ali je taj efekt ograničen.

Povećanje vrijednosti deviznih rezervi

S druge strane, povećanje kamatnih stopa predstavlja priliku za reinvestiranje sredstava po povoljnijim uvjetima i time i povećanje vrijednosti deviznih rezervi i jačanje valutnog odbora i kapitala Centralne banke BiH, poručuju iz ove institucije.

Prema pisanju pojedinih medija, sve svoje zlato koje je imala BiH je prodala, BiH formalno-pravno nema zlato, već je ono u vlasništvu Centralne banke BiH koja ga prodaje ili kupuje u zavisnosti od njihove osobne procjene i za te odluke im ne treba suglasnost Ministarstva financija i trezora ili Savjeta ministara.

Navedeno je i da je iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, 2001. godine BiH dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Savjeta ministara, kojim je tada predsjedavao Zlatko Lagumdžija, a ministar financija bio Anto Domazet, to zlato je prodano po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 milijuna KM.

Prema medijskim navodima, ubrzo, nakon toga, cijena zlata porasla je na oko 300 dolara po unci čime je BiH izgubila oko pet milijuna KM, a da je danas prodavala to zlato, mogla bi dobiti 352 milijuna eura.