''Brate kolika ti je plaća''

Je li razgovor o plaćama i dalje tabu tema?

Nedavno istraživanje koje je proveo portal Paylab.com, potvrdilo je da su plaće vrlo osjetljiva tema, ali da s druge strane zaposleni često razmišljaju o vlastitim plaćama i zaradama onih oko njih.
Gospodarstvo / Novac | 27. 11. 2017. u 13:36 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Želite li znati koliko vaš kolega, susjeda, partner, poznanik ili prijatelj zarađuju? Ako ste odgovorili s da, vaša radoznalost nije nimalo neobična. U istraživanju koje je nedavno sproveo međunarodni portal Paylab.com,većina zaposlenika i dalje smatra da su informacije o platama privatna stvar i vrlo osjetljiva tema za razgovor, ali usprkos tome, čak tri četvrtine njih bi željeli znati koliko kolege zarađuju.

Istraživanje je provedeno u devet europskih zemalja putem lokalnih portala koji su dio Paylab mreže. U istraživanju plata sudjeluje i BiH, odnosno Kolektiv/Posao.ba, s najvećim portalom za istraživanje plata u Bosni i Hercegovini, www.plata.ba.

Znate li koliko zarađuju vaše kolege?

Zamislite da postoji sustav koji bi vam omogućio da saznate koliko zarađuju ljudi koje poznajete. Možda zvuči nevjerojatno, ali ovo je već uobičajena praksa u Norveškoj, gdje informacije o platama odavno više nisu nikakva tajna. Jedan ovakav sustav omogućava korisnicima da pregledaju informacije o plaćama, neto imovini i porezima svojih sugrađana.

Osim Norveške, i neke druge europske zemlje poput Njemačke i Finske su poduzele korake kako bi svojim građanima omogućile da zvaničnim putem saznaju koliko njihove kolege zarađuju. Međutim, plaće i dalje ostaju tabu tema u većini europskih zemalja, gdje ove informacije podliježu zakonu o zaštiti osobnih podataka. Mali broj poslodavaca objavljuje podatke o plaći u oglasima za posao.

Rukovoditelji najmanje otvoreni za razgovor o plaćama

Nedavno istraživanje koje je proveo portal Paylab.com, potvrdilo je da su plaće vrlo osjetljiva tema, ali da s druge strane zaposleni često razmišljaju o vlastitim plaćama i zaradama onih oko njih.

Provedeno u 9 europskih zemalja, na uzorku od 40.262 zaposlenika, istraživanje je pokazalo da 74% ljudi želi da sazna koliko kolege zarađuju. Ali to nije sve, jer 62% ispitanika bi također željelo znati koliko zarađuju njihovi poznanici, susjedi i prijatelji.

 Istraživanje je također pokazalo da 6 od 10 osoba razgovara o platama sa svojim najbližima, dok su ljudi s platama ispod nacionalnog prosjeka mnogo otvoreniji za razgovor o platama, u odnosu na one koji zarađuju više. Osobe na rukovodećim pozicijama najmanje su otvorene za razgovor o plaćama.

Ljudi obično koriste on-line portale kao što je Plata.ba kako bi dobili bolju predstavu o platama i kompenzacijama, pa na osnovu toga imaju približnu ideju o tome kolike su plate na poziciji na kojoj rade ili za koju apliciraju, te kakva je njihova trenutna plata u odnosu na nacionalni prosjek.

Zaposlenici s nižim primanjima se osjećaju manje cijenjenim

Otkrivanje informacija o platama je vrlo nepredvidljiv proces za kompaniju , zbog čega se menadžment i HR odjel teško odlučuju na ovaj korak. Ako kompanija nije u mogućnosti jasno i u  potpunosti  iskomunicira svoju politiku u pogledu plaća i kompenzacija, onda ovo može da donese više štete nego koristi.

Za očekivati je da će informacije o plaćama kod zaposlenih izazvati val negativnih emocija i pitanja, prvenstveno zbog toga što su šanse za nesporazum ili pogrešno tumačenje informacija dosta visoke.

Prije svega, zaposlenici s nižim prihodima mogu se osjećati manje cijenjenim u odnosu na više plaćene kolege. No, ne treba zaboraviti da je plata više od same cifre. Ukupna naknada nekog zaposlenika uključuje mnogo različitih faktora. Kompanije trebaju unaprijed i jasno komunicirati da im je stalo da na adekvatan i pravedan način nagrade svoje zaposlenike.

Svaki zaposlenik se promatra posebno, na osnovu svog obrazovanja, iskustva, kvalifikacija, te mješavine profesionalnih i osobnih talenata, menadžerskog iskustva, performansi i lojalnosti. Drugi faktori koji mogu uticati na platu su geografska i ekonomska regija, veličina poduzeća, sektor i vlasništvo poduzeća, radno vrijeme i nivo odgovornosti zaposlenika. Također, u razmatranje se uzima i tržišna vrijednost  posla, odnosno raspoloživost ili nedostatak kvalificirane radne snage u određenoj regiji, ili u određenoj branši.

Usprkos izazovima, generalni trendovi u Europi pokazuju da su kompanije spremne na veću transparentnost kada je riječ o platama svojih zaposlenika. Mislite li da bi se vaša kompanija mogla nositi s ovim izazovom?

Kopirati
Drag cursor here to close