Kapital Centralne banke BiH za tri mjeseca pao 84 milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neto strana aktiva ili tzv. slobodne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za tri mjeseca ove godine smanjene su za 84 milijuna KM, a ukoliko se obistine predviđanja svjetskih, ali i domaćih stručnjaka o rastu inflacije, Bosna i Hercegovina do kraja godine mogla bi ostati bez većine tih "slobodnih rezervi" koje zaključno s martom ove godine iznose 811 milijuna KM.

Inače, "slobodne rezerve" predstavljaju razliku između obveza koje ima CB BiH i imovine kojom raspolažu, a upravo taj novac (slobodne rezerve) na početku pandemije virusa korona tražili su predstavnici Republike Srpske kako bi se sanirale posljedice krize u BiH, međutim rukovodstvo Centralne banke BiH se oglušilo o te zahtjeve ističući da nema potrebe da se reagiranjem. Istovremeno, CB BiH je te rezerve koristila za svoje potrebe, između ostalog i za kupovinu spornog zemljišta za izgradnju zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Zaključno s prosincem prošle godine slobodne rezerve iznosile su 895.698.000 KM, da bi zaključno s veljačom pale na 795.940.000 KM i na kraju ožujka iznosile su 811,5 milijuna KM.

"Razlog smanjenja neto strane aktive je pad cijena vrijednosnih papira i cijene monetarnog zlata na tržištu Eurozone. Vrijednosni papiri zemalja Eurozone i monetarno zlato su najznačajniji dijelovi devizne rezerve CB BiH koji su izloženi promjenama cijena na tržištu", rekli su "Nezavisnim novinama" u Centralnoj banci BiH odgovarajući na pitanje zbog čega je došlo do pada "slobodnih rezervi".

Domaći stručnjaci naglašavaju da razloge njihovog pada treba tražiti u upravljanju tim novcem koje nije u duhu vremena jer CB BiH, za razliku od većine centralnih banaka u svijetu, novac ulaže isključivo u tradicionalne vrijednosne papire kao što su obveznice Francuske, Njemačke, Belgije i Španije. Trenutno zbog inflantornih očekivanja prinosi na obveznice su počeli da rastu, što dovodi do većih kamatnih stopa na te obveznice, a posljedice toga su pad njihovih vrijednosti. Primjera radi, francuske desetogodišnje obveznice sa prinosom od - 0,34 posto sada su na nivou od - 0,02 posto, dok su Njemačke obveznice sa - 0,57 posto pale na nivo od - 0,28 posto.

Prema određenim analizama, ukoliko se inflantorna očekivanja nastave moguće je drastičnije umanjenje kapitala CB BiH te da zbog toga treba razmišljati o ulaganjima u netradicionalne klase aktive. Kako ističu, ukoliko dođe do najavljene inflacije i povećanja kamatnih stopa CB BiH bi mogla izgubiti većinu svojih slobodnih rezervi. Na trenutni portfelj CB BiH, od 9,4 milijarde KM rastom kamate od jedan posto, CB BiH bi izgubila oko 400 milijuna KM, a na rast od dva posto gotovo sve slobodne rezerve.

"Poražavajuće je da kapital toliko padne. Investiciona politika se mora preispitati i postavlja se pitanje, recimo, tko im je sugerirao da toliko ulažu u zlato. CB BiH je u jedinstvenoj situaciji jer ne može kupovati domaće, prije svega državne kutije od vrijednosti, ali nije joj zabranjeno da kupuje strane", rekao je za "Nezavisne" Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta.

U samoj CB BiH potvrđuju da imaju zakonska ograničenja te da je jasno definirano u koje instrumente ona može investirati devizne rezerve, ali da CB BiH mogu podnijeti i znatno osjetniji rast tržišnih prinosa na obveznice zemalja Eurozone. Također, naglašavaju da trenutni "stvarni podaci" ne ukazuju na bojazan od inflacije te da u skladu s tim "CB BiH ne razmatra ulaganje u netradicionalne klase aktive".

Za razliku od Centralne banke BiH, mnoge centralne banke u svijetu preispituju svoje upravljanje portfeljem i sve više ulažu u rizičnije financijske instrumente i akcije izlistane na stranim burzama. Na primjer, centralne banke Švajcarske i Norveške ulažu u kompanije kao što su Apple, Tesla, Amazon, Facebook, itd, pišu Nezavisne.