Kome i koliko Bosna i Hercegovina najviše duguje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina smanjila je vanjski dug za tri mjeseca za više od 200 milijuna KM, pokazuju službeni podaci Ministarstva financija i trezora BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, na kraju drugog kvartala ove godine ukupan spoljni dug iznosio je 8,77 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu bio 8,98 milijardi KM, pišu Nezavisne novine.

Tako je ukupan spoljni dug Republike Srpske polovinom ove godine iznosio 3,6 milijardi KM, Federacije BiH 5,078 milijardi KM, distrikta Brčko 43,1 milijuna KM, a institucija BiH 43,4 milijuna KM.

Dug prema Svjetskoj banci

Država je najviše dužna Europskoj investicijskoj banci, kojoj duguje 2,34 milijarde KM.

Slijedi dug prema Svjetskoj banci od 1,38 milijardi KM kroz IBRD aranžmane, te 1,04 milijarde KM kroz IDA program.

Dalje se duguje Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i to 872,09 milijuna KM.

Republika Srpska za euroobveznice koje je izdala duguje 586 miliona KM, dok se Međunarodnom monetarnom fondu duguje 484 miliona KM.

"U drugom kvartalu ukupno je servisirano 352,66 miliona KM duga, a u prvom kvartalu 367,26 miliona KM. Za otplatu obaveza u prethodnoj godini ukupno je plaćeno 1.685 milijardi KM", piše u podacima Ministarstva finansija i trezora.

Posljedica

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je smanjivanje apsolutnog iznosa spoljnog duga rezultat veće otplate u posmatranoj godini u odnosu na novo zaduživanje.

"Ovaj podatak za BiH je posljedica toga što su u ovoj godini dospjele veće rate za ranije dugoročne kredite. Usljed toga je otplata duga veća od novog zaduživanja i rezultanta je smanjenje apsolutnog iznosa spoljnog duga", naveo je Mlinarević.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je u ovom slučaju primarno riječ o tajmingu, odnosno da su određeni dugovi došli u fazu otplate i nije bilo drugog izlaza nego da budu isplaćeni.

"Ipak, trendovi zaduživanja nisu pozitivni, jer se stvara sve više obaveza, posebno na entitetskom nivou, pa i na nižim nivoima vlasti. Možda su i krupne razlike uticale na vrijednost nekih dugova, a svakako se isticala i nemogućnost vlasti da se dogovore o bilo čemu pa čak i o zajedničkom zaduživanju", istakao je Gavran.

Zaduživanje na domaćem tržištu

Po njegovom mišljenju, ipak je najvažniji razlog veoma negativan, a to je da se domaće vlasti, pogotovo one u Republici Srpskoj, sve teže uopšte mogu zadužiti izvan zemlje i zadužuju se na domaćem tržištu.

"Sa druge strane, pribavljanje entitetskog kreditnog rejtinga Federacije BiH ukazuje na namjeru obimnog vanjskog zaduženja u budućnosti. Ukratko, riječ je dijelom o zatišju pred nova zaduženja, a dijelom prelasku na domaće tržište, a nikako ne pametnom korištenju povećanih proačinskih prihoda. Nažalost, ti veći prihodi su samo doveli do još većeg i neracionalnijeg trošenja u iluziji da će takav trend većeg priliva vječno trajati", zaključio je Gavran.