Vrtoglave cijene zlata
Kriza na djelu: Burme sve češće srebrne
Tekst članka se nastavlja ispod banera
S obzirom na to da gram zlata doseže i do 150 KM, sve više budućih mladenaca u Srpskoj odlučuje se za srebrne burme te za ovaj simbol ljubavi, vjernosti i vječnosti odvajaju u prosjeku 120 KM.
To potvrđuju u radnjama koje prodaju predmete od plemenitih metala, ističući da zbog krize građani sve manje kupuju zlato.
9 umjesto 140 KM
U derventskoj zlatari "BOSS" za "Glas Srpske" kažu da mladenci sve češće tradicionalne zlatne burme mijenjaju srebrnim, navodeći da gram zlata košta 140 KM, a gram srebra devet maraka, pišu Nezavisne novine.
"U posljednje vrijeme budući mladenci sve više se odlučuju za kupovinu srebrnih burmi. Cijene para se kreću od 70 KM pa do 130 maraka, a najviše se kupuju one od oko 120 maraka", kazali su u ovoj zlatari dodavši da se zlato svake godine sve manje kupuje.
Pročitajte još
Sličan trend vlada i u Semberiji.
"Kupci se sve češće okreću srebru, pa i burmama od tog metala. Gram zlata ide do 120 maraka i slabo se prodaje", kazali su u jednoj bijeljinskoj zlatari dodajući da gram zlata koji otkupljuju od građana plaćaju 60 maraka.
Miljan Regojević iz banjalučke zlatare "Shine" kaže da je gram zlata u nakitu 150 maraka.
"Sve se manje kupuje"
"Zlato se kupuje sve manje i smatram da cijene neće ići gore. Kada je riječ o zlatnim burmama one se kreću od 500 do 1.000 KM, a građani u prosjeku za par vjenčanog prstenja odvoje od 700 do 800 KM", kazao je Regojević.
Istu sudbinu dijele i zlatari na samom jugu Srpske, gdje kažu da se osjeti sve slabija kupovna moć građana.
"Iako se teritorijalno nalazimo na tromeđi, pa imamo dosta kupaca koji dolaze iz Crne Gore i Hrvatske, prodaja ipak nije na zavidnom nivou. Čak ni oni iz susjednih zemalja ne ulažu u zlato", rekli su u zlatari "Rubin" u Trebinju. Dodali su da je za gram zlata u Trebinju potrebno odvojiti 130 maraka, te istakli da se nadaju da cijene neće ići gore tijekom ove godine.
"Kada se otkupljuje zlato cijene idu od 50 maraka pa naviše, u ovisnosti od toga koliko ima karata i je li riječ o zamjeni", rekli su u ovoj zlatari.
Divljanje cijena
Zaštitnici prava potrošača ističu da divljanje cijena u svim segmentima života dovodi do drastičnih promjena u navikama, pa čak i kada je riječ o burmama.
"Uviđamo da nam cijena diktira neka običajna prava na koja smo navikli godinama unazad. Ako smo kroz tradiciju već navikli da se vjenčamo i vjerimo sa nečim što je zlatno, tako treba i da ostane te je potrebno da se te cijene prilagode", kazali su u Udruženju građana "ToPeer" iz Doboja.
U "Zlatarni Celje" iz Banja Luke kažu da cijene ovise od proizvoda, vrste rada i kolekcije.
"Građani češće kupuju investicijsko zlato - poluge nego nakit. Oni koji imaju viška para, a plaše se inflacije, na taj način investiraju jer smatraju da im je to najsigurnije", rekli su u ovoj zlatari.
