Opet nas zadužuju
Lako ga je dignut'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kreditna zaduženost Bosne i Hercegovine se povećava i ranije planiranim zaduženjem u ovoj godini od ukupno milijardu i devetsto tisuća maraka, izvijestila je BHRT.
Ukupna zaduženost BiH na kraju 2019. godine iznosila je 11 milijardi, 200 milijuna i 330 tisuća maraka. Od toga su gotovo tri četvrtine dug za kredite iz bivše Jugoslavije, a jedna četvrtina unutrašnji dug. Stručnjaci kažu da nije najveći problem zaduživanje, nego što se ne zna u šta će taj novac biti utrošen.
Od ukupnog vanjskog duga BiH, koji je krajem prošle godine iznosio osam milijardi i 138 milijuna maraka, među kreditima koje je Bosna i Hercegovina uzela poslije rata i iznose 7. milijardi i 333 milijuna maraka, najveći su dugovi prema Europskoj investicijskoj banci, Svjetskoj banci, Europskoj bankci za obnovu i razvoj, te MMF-u.
Činjenica je, navodi televizija, i da naša zemlja i dalje vraća oko 950 milijuna maraka duga naslijeđenog od bivše Jugoslavije Pariškom i Londonskom klubu kreditora, te Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj.
Uz ovolike dugove, Vlada Federacije se u ovoj godini planira zadužiti za dodatnih milijardu i 222 milijuna, a Republike Srpske za 678 milijuna maraka, što je ukupno milijardu i 900 milijuna maraka.
Tvrde kako je novo zaduženje potrebno kako bi se sanirale posljedice korona virusa na domaću ekonomiju. Pri tome ostaje nejasno na što će krediti konkretno biti utrošeni.
''Razumljivo je i za BiH da se, u nastojanju da prebrodi situaciju odnosno negativne efekte korona pandemije, zaduži, pri čemu treba imati u vidu za šta se zadužuje i u kojem pravcu će sredstva biti usmjerena. Jer u svakom slučaju moramo osigurati da nam poreski prihodi rastu brže od stope zaduženja i to je jedini način da ne zaglavimo u dužničku krizu”, kaže Vjekoslav Domljan iz Vijeća ekonomskih savjetnika Vlade FBiH.
Vlasti oba entiteta ističu da i s novim kreditima ukupna razina zaduženja nije alarmantna i da se i s novim kreditima Bosna i Hercegovina ubraja u srednje zadužene zemlje. S druge strane, ekonomisti zamjeraju što krediti uglavnom završe u javnoj potrošnji tako što se s njima krpe proračuni.
“Nije se problem zadužiti. Problem je definirati iz kojih prihoda ćemo to vratiti”, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Međunarodni monetarni fond doznačio je nedavno Bosni i Hercegovini 330 milijuna eura za ublažavanje šteta nastalih zbog pandemija koronavirusa. Odmah je uslijedila drama oko raspodjele ovog novca između entiteta i Brčko distrikta. Dogovor je postignut, ali su sredstva i dalje na računu Centralne banke.
“To je jedinstven slučaj u svijetu da postoji država koja u ovakvoj situaciji, koja je dobila izuzetno povoljna sredstva sa kamatom od 1,08 posto, da stoje u Centralnoj banci. Da mi ne možemo da povučemo ta sredstva. Jednostavno na Vijeću ministara ne može se donijeti takva odluka”, kaže ministrica finansija RS Zora Vidović.
BHRT navodi kako ostaje da se vidi hoće li novi krediti završiti u gospodarstvu ili će poslužiti za kupovinu socijalnog mira te da je sigurno da će teret otplate dugova BH vlasti ostaviti generacijama koje dolaze.
