Hrvatska otpisala 58 milijuna KM kredita mostarskom Sveučilištu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministarstvo ministrice obrazovanja RH Blaženke Divjak u travnju 2018. godine, dopisom poslanim Ministarstvu financija zatražilo je otpis potraživanja u iznosu većem od 217 milijuna kuna koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja potražuje od Sveučilišta Mostar.

''U vezi s potraživanjima po ugovoru o kreditu zaključenim između Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Sveučilišta u Mostaru (korisnik kredita) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (sudužnik), Ministarstvo je u travnju 2018. uputilo Ministarstvu financija dopis kojim traži da Ministarstvo financija predloži Vladi Republike Hrvatske otpis navedenih potraživanja”, navodi se u Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2017. godinu, a koje je 15. studenog 2018. objavio Državni ured za reviziju, javlja portal Faktograf.

Hrvatska Vlada može cjelokupni iznos od 217 milijuna i 654 tisuće kuna potraživati, no ministarstvo Blaženke Divjak odlučilo je dopisom upućenom Ministarstvu financija predložiti da to ne učini.

Inzisitiranje državne revizije

„(…) Ministarstvo ima pravo zahtijevati od Sveučilišta u Mostaru povrat svih isplaćenih iznosa na temelju Ugovora o kreditu, odnosno pravo na potpuni regres, Državni ured za reviziju predlaže pribaviti dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo radi li se o potpori Republike Hrvatske Sveučilištu u Mostaru ili o povratnim sredstvima te u skladu s tim provesti daljnje postupke (mjere za naplatu potraživanja ili isknjiženje potraživanja)“, navodi se u Izvješću iz 2017. godine.

Posebno je zanimljivo da Državni ured za reviziju najmanje još od izvješća objavljenog u listopadu 2014. godine nalaže Ministarstvu obrazovanja da ''regulira odnose sa Sveučilištem Mostar vezano za preuzimanje obveza po otplati kredita“.

''U bilančnim evidencijama Ministarstva su evidentirana potraživanja od Sveučilišta Mostar u iznosu 145.558.624,00 kn za izvršene otplate glavnice i kamate iako ne postoji dokumentacija prema kojoj je Sveučilište Mostar preuzelo obveze i po kojim uvjetima prema Ministarstvu za otplaćenu glavnicu i kamate po navedenom kreditu'', navodi se u Izvješću iz 2014. godine. Isti nalog Državni ured za reviziju ponavlja i u Izvješću iz listopada 2015.

Kredit u cijelosti otplaćen iz proračuna RH

Kako je pojašnjeno u Izvješću koje je 2017. godine izradio Državni ured za reviziju, ''navedeno potraživanje se odnosi na otplaćenu glavnicu i kamate po Ugovoru o kreditu zaključenom 4. kolovoza 2006. i dodatku I. Ugovora o kreditu zaključenom 29. siječnja 2009. između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Sveučilišta u Mostaru kao korisnika kredita te Ministarstva (znanosti i obrazovanja op.a) kao sudužnika. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. svibnja 2006. donijela Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2016. za potporu I. i II. faze programa kapitalnih ulaganja u kampus Sveučilišta u Mostaru. Kredit odobren u iznosu 183.700.468,00 kn , odnosno 25.372.761,52 EUR (prema tečaju na dan 19. srpnja 2006.) je iskorišten u razdoblju od 2006. do 2009., a otplaćen je u 16 jednakih polugodišnjih rata u razdoblju od 30. lipnja 2009. do 31. prosinca 2016. Kredit je u cijelosti otplaćen iz proračuna Republike Hrvatske.''

Faktograf je upitom poslanim Ministarstvu obrazovanja tražio objašnjenje ove odluke, njezinu dostavu te dostavu dopisa koji je poslan Ministarstvu financija. Faktograf je, također, od Ministarstva financija zatražio informacije o eventualnim postupanjima tog Ministarstva povezanih s dopisom Ministarstva obrazovanja u kojemu se traži otpis potraživanja veći od 217 milijuna kuna. Odgovore nijednog ministarstva nismo dobili do objave ovoga teksta.

I ranije se sumnjalo kako se troši novac

Napomenimo i da je u trenutku sklapanja Ugovora s HBOR-om, Ministarstvom obrazovanja i Sveučilištem u Mostaru na čelu ministarstva bio Dragan Primorac, a Vladom je upravljao Ivo Sanader.

Zanimljivo, Stipe Mamić, tadašnji pomoćnik ministra Primorca i danas je u ministarstvu. Zaposlen je kao pomoćnik ministrice Blaženke Divjak i zadužen je za financije. Stipe Mamić u Ministarstvu obrazovanja radio je od 2004. do 2011., promijenio radno mjesto tijekom Milanovićeve vlade, da bi se ponovnim dolaskom HDZ-a na vlast i on vratio u Ministarstvo, u veljači 2016.

U tekstu izdanom u tjedniku Nacional u prosincu 2006. godine, u kojemu se propituje je li posao projektiranja i izgradnje sveučilišnog kampusa u Mostaru proveden zakonito i bez kršenja procedure, propituje se i uloga koju je imao Stipe Mamić, aktualni pomoćnik ministrice Blaženke Divjak. Mamić je bilo kakve povezanosti s nezakonitostima negirao.

Ukupno je 2006. godine za kampus u Mostaru išlo 360 milijuna kuna

Sumnju da je upleten u nezakonitosti javile su se i 2009. nakon objave Večernjeg lista o Uskokovoj istrazi kojom bili obuhvaćeni Stipe Mamić i još „troje nižerangiranih djelatnika koje USKOK istražuje na temelju anonimne prijave iz kolovoza u kojoj ih se tereti da su opremili novu zgradu MZOŠ-a na Donjim Sveticama namještajem vrijednim dva milijuna kuna bez javnog natječaja“.

Vezano za tu istragu, glasnogovornik USKOK-a potvrdio je Faktografu da ''na temelju rezultata provedenih izvida, nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a, tako ni drugih kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti“.

Te 2006. godine, inače, Vlada RH je na prijedlog hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta izdvojila čak oko 360 milijuna kuna za izgradnju i obnovu kampusa Sveučilišta u Mostaru.

''Škole su nam blokirane, sveučilišta grcaju u novčanoj neimaštini, pa me čudi odakle si možemo dopustiti taj luksuz. Čak 360 milijuna kuna, koliko je Vlada odobrila za Mostar, dva je puta više novca nego što je dobilo Sveučilište u Osijeku, otprilike isto koliko je dobilo Sveučilište u Splitu i nešto manje nego što je dobilo zagrebačko sveučilište. Pitam se nije li kredit odobren u svrhu predizborne kampanje“, rekao je tada Gvozden Flego za Jutarnji list.