Prijeti li krah? Radna snaga odlazi, tko će puniti mirovinske fondove BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da u sljedećih nekoliko godina prijeti krah postojećem mirovinskom sustavu u Bosni i Hercegovini, jer zemlju napušta radno sposobno stanovništvo, a raste broj umirovljenika.

Da bi mirovinski sustav funkcionirao, odnos zaposlenih i umirovljenika bi trebao biti najmanje 3:1: dok je u BiH gotovo izjednačen (1,19:1) što uz neredovne uplate doprinosa, sivu ekonomiju, te druge sustavne propuste, mirovinski sustav čini gotovo neodrživim, piše RSE.

''Funkcioniranje Fonda mirovinsko- invalidskog osiguranja je jedan od ključnih pokazatelja kako će se bh. ekonomija razvijati u budućnosti. Ako analiziramo kako u Federaciji funkcionira taj fond, vidjet ćemo da je došlo u posljednjih nekoliko godina do povećanja izdvajanja na godišnjem nivou za njegovo financiranje.

Taj iznos je povećan za 60 – 70 milijuna KM (konvertibilnih maraka) odnosno za oko 35 milijuna eura na godišnjem nivou. Međutim, tu nije uključeno povećanje mirovina. Ono što mene zabrinjava je što će u sljedećih 5-6 godina doći do značajnog skoka broja umirovljenika. To bi značilo da moramo imati novozaposlene čiji bi im doprinosi osigurali kakve takve mirovine. Sustav na koji funkcionira ekonomija BiH može dovesti do ekonomskog kolapsa jer nije moguće osigurati umirovljenike za novih stotinu tisuća umirovljenika'', rekao je Hadžić.

Hadžić je rekao kako je u BiH  veliki problem sive ekonomije, što se do sada nije ozbiljnije rješavalo.

''Svi radnici koji rade na crno uopće ne uplaćuju doprinose a oni koji su u sivoj zoni, imaju nisku osnovicu i uplaćuju manje doprinose. To je zato što država nije provela neophodne reforme - smanjenje stope doprinosa, ukidanje parafiskalnih nameta, rasterećenje gospodarstva generalno, što bi omogućilo poslodavcima da zapošljavaju nove ljude i time osiguraju i da MIO fondovi imaju nove prilive novca.

Znači, pod hitno započeti proces rasterećenja gospodarstva. To je ključ – da se stvori takav poslovni ambijent gdje će poslodavac moći zaposliti radnika, ne zato što mu je netko rekao da to treba uraditi, nego zato što mu je taj radnik potreban. Zatim, da uplaćuje doprinose za one radnike za koje sada ne uplaćuje, što bi donijelo koriost za fond MIO. Takođe, potrebno je ukinuti veliki broj parafiskalnih nameta koji postoje u Bosni i Hercegovini – ima ih 3.400, omogućiti da se firma može brže i lakše registrovati. Sadašnje vrijeme za registraciju je 30-60 dana i zaista je apsurdno u vremenu interneta i informacionih tehnologija da treba toliko vremena za registraciju firme.

Kada postoji brža registracija firme, onda se mogu i zapošljavati radnici. I nešto o čemu do sad nije bilo puno govora u javnosti: treba zakonski regulirati kategoriju samozaposlenika. To naši zakoni o radu ne poznaju, a imate puno ljudi koji rade od kuće, međutim, ne mogu se registrirati, ne mogu otvoriti poslovni prostor jer im je to skupo. Oni bi tako mogli raditi od kuće, platiti državi određeni paušal i na taj način biti dio sustava, da im ide staž, da im ide zdravstveno, i naravno, plaćati MIO. To sve skupa kada se uradi, to bi mogla biti jedna pozitivna priča za Bosnu i Hercegovinu, da se zaustavi odlazak mladih ljudi. Svaki odlazak je na štetu države'', rekao je Hadžić.

Rekao je kako u Federaciji BiH  76 posto umirovlenika ima 450 KM mirovine, i manje.

''To je zaista strašno, jer sa 450 maraka ne mogu se podmiriti ni režije, ni najosnovniji životni troškovi, a kamoli voditi neki normalan život.

Potrebno je provesti reformu mirovinskog sustava što jeste sigurno težak problem. Ako BiH ima, kako se procjenjuje, preko 200.000 radnika koji rade na crno, onda treba vidjeti što ih na to tjera, da li poslodavci ne mogu plaćati visoke doprinose? Ako ne mogu, onda se mora postići dogovor s poslodavcima koji je to optimalan nivo doprinosa, da se oni mogu uvesti u sustav i da država ima koristi, da se zaposli nezaposlena radna snaga. Registrirana stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je preko 35 posto. Podsjećam, Amerika kada je bila na vrhuncu ekonomske krize 1929. godine imala je stopu nezaposlenosti oko 25 posto. Tako pokazuje da se mi uopće nismo obračunali sa glavnim makroekonomskim problemom Bosne i Hercegovine – nezaposlenošću, i to na pravi način'', rekao je Hadžić.

Rekao je kako je u BiH moguće povećati mirovine.

''Ako se ove stvari urade – rasterećenje  gospodarstva, ukidanje silnih nameta, brža i lakša registracija firmi, da se omogući da ljudi rade od kuće za djelatnosti gdje je to zaista moguće – onda na taj način možemo očekivati značajniji priljev sredstava u fond MIO, i u nekom kratkom roku moguće je, na realnim osnovama, dovesti do povećanja mirovina ove naše najugroženije kategorije''.