Mostarski taksisti dižu cijene zbog skupog goriva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nekoliko mostarskih taksi firmi najavilo je poskupljenje vožnje zbog previsokih cijena goriva.

''Do sada nismo htjeli dizati cijene vožnje, jedan kilometar naplaćujemo jednu marku. No s obzirom na konstantan rast cijena goriva, odlučili smo da kilometar bude 1,20 KM, a da minimalna vožnja ostane 3 KM. S ovakvim cijenama goriva, posao je postao neizdrživ'', rečeno je za Bljesak.info iz Moj Taxi grupacije.

Neizdrživ rast cijena

Kako su objasnili, očekivali su smanjenje cijena goriva kada se smanji cijena na svjetskom tržištu, no do tog smanjenja nije došlo, a svako novo poskupljenje ''pumpari'' dižu cijene.

''Išli smo logikom kao prije nekoliko godina; gorivo je išlo gore, pa su se cijene smanjivale, a sada jednostavno cijene idu gore i nema priče o smanjenju. Iako je na svjetskoj razini cijena nafte pala, kod nas cijene ne padaju, ali svako najavljeno poskupljenje cijene se samo dižu. Standard naših sugrađana je ostao isti, dok cijene namirnica zbog poskupljenja goriva konstantno rastu. Više nije rentabilno raditi, a cijene taksija u Mostaru su najjeftinije u državi i Europi'', rekli su nam iz ove mostarske grupacije.

''Ovim putem i naše stalne korisnike želimo upoznati s tom situacijom da ćemo od 12. studenog 2018. dići cijene. To važi za Moj taxi i Arny taksi, a ostali taksisti razmišljaju o dizanju cijena jer smo s njima u konstantnom kontaktu'', poručili su iz Moj taxi grupacije.

Slobodno formiranje cijena

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina ima slobodno formiranje cijena goriva, pa tako distributeri i benzinske crpke u posljednje vrijeme, slobodno, svako malo povisuju tu cijenu. Simbolično je to povećanje od po pet feninga, ali nije i beznačajno.

Pročitajte još

Tko nas to pljačka na gorivu?

Tako se cijene na pojedinim crpkama u Federaciji BiH, nakon poskupljenja od prije nekoliko dana, kreću do 2,41 KM, a negdje i više. Razlog za novo poskupljenje, tvrde iz Ministarstva trgovine FBiH, rast je cijene barela nafte na svjetskom tržištu. 

Međutim, ako pogledamo kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu posljednjih godina, vidimo da to baš i nema mnogo logike. Tako je 2010. godine barel nafte bio 71,21 dolar, a litar goriva u BiH je koštao 2,10 KM. 2013. godine barel je bio 89,84 dolara, a gorivo u BiH 2,40 KM. Prosječna cijena nafte je rekord dosegla 2008. godine, kada je barel nafte koštao 91,48 dolara. Tada je litar goriva u BiH koštao 2,05 KM.

U svijetu jeftinije u BiH skuplje

Postavlja se logično pitanje - zašto je danas, kada je nafta oko 74 dolara po barelu, cijena goriva u BiH skuplja za 40-ak feninga nego rekordne 2008. A kao što to već znamo, svako poskupljenje goriva u našoj zemlji prate i brojna druga poskupljenja.

Kako je za 'Oslobođenje' kazala Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, kao posljedica poskupljenja goriva već je poskupjelo brašno, a samim tim i kruh će biti skuplji.

''Poskupljenje goriva izravno utječe i na poskupljenje svih životnih namirnica, pogotovo u BiH, gdje uvozimo 90 posto svega i zbog toga nas očekuje lančana reakcija poskupljenja. Ovo nije dobra priča za potrošače, posebno za veliki broj onih građana koji žive na rubu egzistencije, ali, nažalost, mi ne možemo očekivati da nas netko od toga zaštiti.

Sve države imaju neki socijalni dio dokle može ići cijena goriva, kod nas se to ne događa jer je već na pojedinim crpkama cijena goriva dostigla 2,50 KM, a znamo da i u zemljama daleko bogatijim od nas imamo mnogo niže cijene. Ono što je realnost jeste da će do kraja ove godine i početkom sljedeće doći do poskupljenja brojnih namirnica'', kazala je Marić.

Najveće poskupljenje od 1. veljače

Najveće poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. veljače kada je počela primjena novousvojenog Zakona o trošarinama, kada su cijene povećane do 25 pfeninga po litru.

''Kad nafta na svjetskom tržištu poskupljuje, cijene kod nas rastu brzinom svjetlosti, a kad nafta pojeftini, vlasnici crpki uglavnom ne reagiraju, odnosno što više mogu odugovlače s pojeftinjenjem goriva na crpkama. Dakle, neozbiljne su njihove priče da se rukovode događanjima na svjetskom tržištu. Ono čime se oni jedino rukovode je ubiranje dodatnog profita'', kazao je za medije nakon prošlog poskupljenja jedan od ogorčenih mostarskih vozača.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da se u BiH godišnje u prometu potroše 1,2 milijarde, a dnevno oko 3,3 milijuna litara goriva.

S cijenom većom 0,05 KM po liti naftaši dnevno, na toj razlici, zarade oko 165.000 KM.

Cijena goriva trenutno je skoro kao u Njemačkoj, što je apsurd, naše gospodarstvo i naši građani teško to mogu podnositi, rekao je Marin Bago predsjednik Udruge 'Futura' koja se uz poboljšanje kvalitete života bavi zaštitom potrošača.

Cijene goriva kao u Njemačkoj

''Ljudi moraju znati da je iznos cijene za gorivo upola manji, ono što kreira cijenu na crpkama je dodavanje iznosa za akcize. Akcize su namjenska potrošnja, gradnja autocesta, magistralnih i lokalnih cesta itd. Od 2009. do kraja 2017. građani su platili oko osam milijardi maraka za te namjene. Podsjećam, cijena koridora Vc iznosi oko tri milijarde. Po ovoj računici BiH je mogla imati dvije, pa čak i tri autoceste, i da se vozimo besplatno, jer smo već platili njihovu izgradnju. Međutim, nemamo ništa.

Osnovna zadaća politike je izgradnja infrastrukture i kreiranje pozitivnog ambijenta. Infrastrukturu nemamo iako smo je platili, a ambijent nam je zatrovaniji iz dana u dan. Umjesto autocesta i cesta, hranimo uhljebe, plaćamo glasačko tijelo, pravimo od naše djece nacionaliste i kokuze. Da bi stanje bilo gore, još uzimamo kredite za izgradnju cesta koje smo već platitli i na taj način se dodatno zadužujemo'', pojasnio je za Bljesak.info Bago.

Poskupljenje goriva izravno utječe i na poskupljenje svih životnih namirnica u BiH.

''Jako je važno spomenuti da je prosječna potrošačka košarica već dosegla dvije tisuće maraka za jedan mjesec. Povećanje goriva uvijek povećava iznos košarice. Možemo rezimirati, nemamo ceste iako ih plaćamo, zadužujemo se za pravljenje istih, a još ih uvijek nemamo, i stalno se povećavaju troškovi života. Jasno je da je ova politika diletantska i nema nikakvog osjećaja za opće dobro'', zaključio je Bago.