Može li kriptovaluta zamijeniti fiducijarni novac do 2030.?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Deutsche Bank je objavila izglede za narednih deset godina, u kojoj predviđa rast zahtjeva za kriptovalutama, s obzirom na krhkost fiducijarnog novca.

U izvještaju 'Imagine 2030' naglašava mogućnost opadanja sustava koji drži fiducijarni novac u narednih deset godina, što bi zatim povećalo potražnju za kriptovalutama.

Deutsche Bank opisuje kriptovalute kao "radije dodatak, nego zamjena", ali vjeruje da se to može promijeniti do 2030.

Da bi ušle u širu upotrebu, digitalna imovina mora preći tri glavne prepreke. One podrazumijevaju i drukčiju percepciju vlada i regulatornih tijela prema kriptovalutama, što bi rezultiralo stabilnošću cijene, te bi omogućilo globalnu upotrebu na tržištu.

Prema Reidu, razvoj kriptovaluta bi se omogućio uspostavljanjem suradnje sa ključnim interesnim grupama, kao što su mobilne aplikacije i pružatelji kartičnih usluga.

Istovremeno, Reid naglašava da će, nakon što dođe do njihovog općeg prihvaćanja kao platežnog sredstva, proizaći i novi izazovi za kriptovalute. Među tri glavne prijetnje za spomenuti digitalni financijski ssustav, Reid navodi ovisnost o električnoj energiji, osjetljivost na kibernetičke napade, te digitalne ratove.

"Uz to dešavanje, dodatno bi se istanjila crta između kriptovaluta, financijskih institucija, i javnog i privatnog sektora" piše Reid.

Deutsche Bank stoga zaključuje da će kriptovaluta postati nova glavna valuta u narednih deset godina.

Uz regulatornu podršku, došlo bi do općeg prihvaćtanja kriptovaluta, te bi one zamijenile gotovinski novac, naravno uz volju i spremnost vlada i banaka za društvom bez fiducijarnog novca.

Dejan Davidović, generalni direktor u Kriptomatu - jednoj od visokorazvijenih, opće-pristupačnih licenciranih tvrtki za prometovanje kriptovalutama - vjeruje da, što industrija bude više regulirana, to će biti prihvatljivija za obične korisnike.

Kriptovaluta treba legitimitet u očima vlada i regulatornih tijela, što će doprinijeti stabilnosti i cijenama, te omogućavanju globaliziranja.

To bi ohrabrilo i interesne grupe u platežnoj industriju, kao što su Visa i Mastercard pa čak i velikane poput Applea i Googlea.