Naftni i plinski divovi u 10 godina na lobiranje u EU potrošili 250 milijuna eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pet najvećih naftnih i plinskih kompanija izlistanih na burzi i trgovinske grupacije koje ih predstavljaju potrošile su 250 milijuna eura od 2010. na lobiranje u Europskoj uniji kako bi utjecali na donošenje odluka vezanih uz zaštitu okoliša i klimatske promjene, priopćile su u četvrtak 'zelene' udruge.

Istraživanje su provele udruge Corporate Europe Observatory, Food & Water Europe, Friends of the Earth Europe i Greenpeace EU na temelju javno dostupnih dokumenata i odgovora koje su naftnim i plinskim divovima uputile spomenute udruge.

Provedeno istraživanje je pokazalo da su British Petroleum (BP), Chevron, ExxonMobil, Shell i Total te trgovinske grupacije koje su djelovale u njihovo ime održali najmanje 327 sastanaka na visokoj razini s dužnosnicima Europske komisije od kada je predsjedanje EK-om 2014. preuzeo Jean-Claude Juncker. Prosječno je održan jedan takav sastanak tjedno.

Kompanije u tome, međutim, ne vide nikakav sukob interesa, no 'zeleni' tvrde da novac potrošen na pristup europskim dužnosnicima ukazuje da su tvrtke nastojale utjecati na odluke Bruxellesa.

Pet tvrtki potrošilo 123,3 milijuna eura

Pet tvrtki je od 2010. do 2018. na lobiranje u EU potrošilo 123,3 milijuna eura, a trgovinske grupacije koje ih predstavljaju dodatnih 128 milijuna eura.

"Industrija fosilnih goriva ostavila je duboki trag kada je riječ o odgađanju, slabljenju i 'torpediranju' toliko potrebnih akcija vezanih uz borbu protiv klimatskih promjena", kazao je Pascoe Sabido, stručnjak i aktivist udruge Corporate Europe Observatory.

EU ostavlja dojam jednog od najvećih globalnih predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena, no postoje bojazni da zemlje članice ne rade dovoljno brzo na postupnom ukidanju fosilnih goriva i ispunjavanju ciljeva zadanih Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. Prema tom sporazumu, zemlje potpisnice su se obvezale ograničiti zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzija iznad temperatura iz predindustrijskoga doba.

EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % ispod razina iz 1990. i istodobno povećati energetsku učinkovitost za 27 % kao i udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji na 27 %. Također je zaključeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama ključan mehanizam za borbu protiv klimatskih promjena.

Ljudske aktivnosti kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda dovode do stvaranja emisija ugljikova dioksida (CO2), metana (CH4), dušikova oksida (N2O) i fluorougljika. Ti staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja se oslobađa sa Zemljine površine i sprječavaju njezino širenje u svemir te na taj način uzrokuju globalno zatopljenje.

Prošle je godine Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC) pozvao na radikalno smanjenje upotrebe fosilnih goriva kako bi se zagrijavanje planeta ograničilo na najviše 1,5 stupnjeva Celzija iznad temperatura iz predindustrijskoga doba.

Pa ipak, globalne emisije stakleničkih plinova rastu iz godine u godinu, a udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da bi veliki europski infrastrukturni projekti poput plinovoda mogli europski kontinent učiniti ovisan o fosilnim gorivima znatno dulje od rokova koje zagovara IPCC.

Klimatske promjene su najveći problem

IPCC je do sada objavio tri posebna izvješća: posebno izvješće o oceanima i kriosferi, izvješće o korištenju tla i izvješće o globalnom zagrijavanju od 1,5 stupnjeva Celzija.

Posljednje izvješće opisuje kako klimatske promjene utječu na ocean i ledene površine na Zemlji te kako to sve posljedično utječe na prirodu i ljude.

"Oceani i zamrznute površine su dva sistema koja direktno ili indirektno utječu na živote svih nas. To je "globalni transportni pojas" zadužen za razmjenu vodenih masa, koji spaja sve oceane svijeta i istovremeno također utječe na klimu. Sada znamo da se čak i dubine naših mora zagrijavaju, da topljenje leda na polovima mijenja vremenske prilike u Africi i tropskom pojasu, da glečeri koji nestaju prijete opskrbi pitkom vodom, da ocean postaje sve kiseliji i da razina mora raste brže nego se ikad očekivalo", stoji u izvješću IPCC-a.

Bez obzira na to izvješće, najveće plinske i naftne kompanije, kako tvrdi organizacija Global Witness, planiraju na nova istraživanja do 2030. potrošiti pet bilijuna američkih dolara (4,5 bilijuna eura) te pozivaju na uspostavu "vatrenog zida" kako bi se europske dužnosnike zaštitilo od predstavnika naftne i plinske industrije.

Glasnogovornica Totala je odgovorila da ta brojka "ni na koji način ne odražava" sliku onoga što kompanija troši na lobiranje.

"Total dijeli stajalište da je kao odgovor na opseg klimatskog pitanja nužan kolektivni pristup", kazala je glasnogovornica.

Javni podaci pokazuju da je Total prošle godine na lobiranje u EU potrošio između 1,7 i 1,9 milijuna eura, svota koja je po riječima glasnogovornice "ostala stabilna dugi niz godina".

ExxonMobil je priopćio da "u potpunosti ispunjava sve obveze europskog Registra transparentnosti", Shell je priopćio da "odlučno odbacuje" tvrdnju iz izvješća organizacije Global Witness, dok BP i Chevron nisu za AFP željeli išta komentirati.

Na AFP-ov zahtjev za očitovanjem oglušila se i Europska komisija.