Naši džepovi
Neki potrošili 5.202 posto više od planiranog, neki ni marku!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iz Razvojno-investicijskog programa 2021-2023. godine, kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH, od planiranih 1,1 milijardu KM, u prošloj godini potrošeno je 169,36 milijuna KM, što predstavlja 89,85 posto plana, objavile su Nezavisne novine navodeći kako su pojedine institucije ozbiljno su podbacile, dok su druge potrošile i više od 5.000 posto od onoga što su planirale.
Pročitajte još
Neplanirani most
Banjalučke novine pišu kako je Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine u 2021. godini na razvojno-investicijske projekte planiralo je potrošiti 57,8 milijuna KM, međutim na kraju je utrošilo "svega" 5,9 milijuna ili oko 10 posto, dok je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH od planiranih 238.000 KM potrošilo 12,3 milijuna KM ili 5.202 posto više.
Razlog za ovoliko prekoračenje PRORAČUNA je taj što je tijekom 2021. godine došlo do realizacije projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške u iznosu od 11,27 milijuna KM, a da to nije planirano.
Od institucija koje su podbacile kada je riječ o projektima u 2021. godini je i Agencija za javne nabavke, koja je u prošloj godini planirala potrošiti 1,5 milijuna KM, a utrošila svega 258.000 KM ili 16 posto, dok Služba za zajedničke poslove institucija BiH od ukupno planiranih 1,5 milijuna KM nije potrošila ni marku.
Loše planiranje
Kod realizacije projekata podbacila je i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja je u 2021. godini trebala potrošiti milijun KM, a potrošila je svega 225.000 KM ili oko 23 posto.
S druge strane, plan je značajno prebacilo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje je umjesto planiranih 327.000 KM potrošilo 2,2 milijuna KM ili 672 posto više od plana, dok je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje planirala potrošiti malo više od 40.000 KM, a potrošila je malo više od 200.000 što je 500 posto više od plana.
"Loše je izvršenje proračuna i to je ključno. Proračun ima fazu pripreme, pa onda sastavljanja i na kraju usvajanja. Netko je isplanirao da će potrošiti neka sredstva, onda je neko odobrio taj novac da se potroši, a on ga ne potroši. To su drastična odstupanja, jer netko planira potrošiti 57 milijuna, a potroši 10 puta manje. Suština je u izvršenju, ono je loše, plan je plan ali kad treba realizirati taj plan, dolazi do zastoja", rekao je za Nezavisne novine ekonomist Izudin Kešetović.
Projekti izvan programa
Ono što je problem, a što se može zaključiti iz Informacije o utrošku sredstava u 2021. godini kojima su financirani projekti uključeni u Program javnih investicija institucija BiH 2021-2023. godine, koju je nedavno usvojilo Vijeće ministara, je to što su realizirani mnogi projekti koji su naknadno realizirani, odnosno nisu bili uključeni u Program javnih investicija.
"Iako je Odlukom o načinu i kriterijima za pripremu, izradu i praćenje realizacije programa javnih investicija propisano da samo onaj projekt koji je uvršten u Program javnih investicija može dobiti sredstva za realizaciju, i dalje se pojavljuju naknadno prijavljeni projekti. Međutim, zabilježen je pozitivan trend pa možemo očekivati da će se vremenom prestati pojavljivati naknadno prijavljeni projekti. U promatranom razdoblju, 13 institucija BiH je naknadno prijavilo svoje projekte, pri čemu se čak 81 posto ukupne vrijednosti naknadno prijavljenih projekata odnosi na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo civilnih poslova", navodi se u informaciji.
Kada je riječ o utrošku sredstava, od 169,36 milijuna KM 65 posto se odnosilo na investicije u socio-ekonomski razvoj, a oko 35 posto na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta, pišue Nezavisne novine.
