Netko mora štedjeti - BiH neće moći vraćati dug?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH je iznosio 1,7 posto BDP-a, i naša očekivanja su da će se on u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a. Povećanje deficita znači da će vlasti morati iznaći više financijskih sredstava što se vremenom može pokazati teškim'', rekao je za Dnevni avaz rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudyk.

Dodao je kako MMF predviđa da će ove godine ekonomski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko 3 posto. No, to je, kako kaže, nedovoljno za bržu konvergenciju ka EU u pogledu dohotka.

Jedan dio slike

''Inflacija brzo pada i očekujemo da će u prosjeku u 2024. godini dalje opasti na oko 3 posto'', rekao je Tudyk.

Kaže kako je učešće duga u BDP-u BiH krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Europi.

''Ali, ovaj broj pokazuje samo jedan dio slike. Mi nismo toliko zabrinuti nivoom duga već mogućnošću osiguranja financijskih sredstava. S obzirom da fiskalni deficit raste, iznos financijskih sredstava koji je potreban svake godine također raste. Samo za 2024. godinu, oba entiteta zajedno trebaju osigurati financijska sredstva od oko 7 posto BDP što svakako nije mali iznos. Znači, to je više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti'', rekao je.

Tudyk kaže kako bi provođenje potrebnih reformi moglo značajno ''ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njenim građanima da puno brže dostignu razinu prihoda u EU''.

''Neophodne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje potiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plaća i socijalnih davanja, kao i uspostavu fonda za financijsku stabilnost za cijelu BiH, te intenziviranje politika u pogledu energije, digitalizacije, upravljanja i reformi u borbi protiv korupcije'', rekao je.

Smanjenja tekuće potrošnje

Kaže kako je potrebno poboljšati fiskalnu situaciju u kratkom roku kako bi se ublažili pritisci u pogledu financiranja.

''Konkretno, preporučujemo da se dalje ne povećava fiskalni deficit kroz ograničavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja. Vlasti također trebaju identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se financiranje ne može osigurati. Srednjoročno gledano, potrebne su reforme kako bi se obnovile fiskalne rezerve uz poboljšanje kvaliteta potrošnje, što će dodatno umanjiti deficit. Mreža financijske sigurnosti bi se mogla značajno poboljšati uspostavom jedinstvenog fonda za financijsku stabilnost koji bi mogao pružati sredstva za restrukturiranje banaka i likvidnosnu podršku u iznimnim situacijama. Na kraju, pozivamo na ubrzanu tranziciju ka zelenoj energiji i pripremu za uvođenje mehanizma EU za granično prilagođavanje emisija ugljika, kao i poboljšanje upravljanja i pojačanu digitalizaciju'', rekao je Tudyk.

Dodao je kako se preporučuje vlastima da pripreme planove koji će identificirati rezove u tekućoj potrošnji u slučaju da se planirani iznos financiranja ne realiziraju u potpunosti.

''Na ovaj način, ukoliko to bude potrebno, vlade bi mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se i smanjile potrebe za financiranjem. Druga opcija bila bi povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom vremenskom roku. Ukoliko ovi napori za prilagođavanje i dalje budu nedovoljni, vlasti bi mogle zatražiti financijsku pomoć od MMF-a, odnosno zatražiti aranžman. Kao što sam već rekao, ovo financiranje bi bilo uvjetovano provođenjem reformi, koje bi se morale identificirati i razmatrati nakon podnošenja zahtjeva za aranžman'', rekao je, između ostalog, Tudyk za Dnevni avaz.