Nova fiskalizacija - odgovor na krizu

Nikšić: Treba smanjiti plaće izabranim dužnosnicima

Nermin Nikšić kaže da je smanjenje opterećenja rada i nova fiskalizacija odgovor na krizu
Gospodarstvo / Novac | 08. 06. 2023. u 10:10 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Treba smanjiti plaće izabranim dužnosnicima, a ne generalno javnoj upravi, ali nema spremnosti za to. Neophodna je fiskalna reforma, a razgovaramo i o novoj fiskalizaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koju bi financirali telekomi. Poboljšanje političkog okruženja, koje se ne mijenja preko noći, uvjet je za privlačenje investitora kojima smo spremni dati i određenu infrastrukturu na korištenje, poručio je premijer FBiH Nermin Nikšić u razgovoru za Bloomberg Adriju.

Prijedlog MMF-a za smanjenje plaća je nekorektan

Vlade entiteta i regulatori bankarskog sustava rekli su ne zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za smanjenje plaća u javnom sektoru i podizanje kamatnih stopa. Na pitanje može li doći do "popuštanja" MMF-a, Nikšić ističe da je sve stvar pregovaranja.

Činjenica je da entiteti ne mogu dobiti povoljnije kamatne stope za zaduženje nego što ih mogu dobiti od MMF-a, ali cijena toga jesu određene reforme.

"Niz mjera i preporuka koje zagovara MMF nama su prihvatljive i o njima smo spremni razgovarati. Ali, pomenute dvije konkretne mjere, kojima smo se suprotstavili, u najmanju ruku su nekorektne", istakao je Nikšić za Bloomberg Adriju na marginama XXII Međunarodnog simpozijuma Challenge Neum 2023, koji organizira konzultantska kuća Revicon.

Kada je riječ o plaćama u javnom sektoru, on bi uvijek podržao da se smanje plaće izabranih dužnosnika. "Mi smo to tražili i na državnom i na drugim razinama da se odvoje te plaće", naglasio je. Međutim, raniji pokušaji smanjenja plaća dužnosnicima nisu urodili plodom.

"Svima su puna usta te priče, ali kad dođe do toga da se to razdvoji, moraju glasovati izabrani dužnosnici na koje se to odnosi i onda dolazi do problema kako to postići", podsjeća Nikšić.

Dodaje da plaće državnih službenika nisu visoke i oni ne zaslužuju da im plaće budu smanjivane.

"Naprotiv, treba da stvaramo pretpostavke da se povećaju, da im stvorimo bolje uvjete da bi mogli da rade. Pri tome, ne možemo generalizirati, vjerojatno i među državnim službenicima postoje oni koji ne rade svoj posao kako treba, koji su možda nestručni ili korumpirani. To je drugi par cipela koji treba rješavati", ističe Nikšić.
 

Neophodno smanjenje opterećenja rada i nova fiskalizacija

Iz nove Vlade FBiH najavljuju fiskalnu reformu, ali ne govore o procentima smanjenja poreza i doprinosa. Nikšić poručuje da "službe objektivno prave procjenu kako će se smanjivanje stopa reflektirati na prikupljanje sredstava".

Kaže da je od nesprovođenja reforme gore samo da se ona sprovede i da se onda uđe u druge probleme, u dubioze, pa da se mora vraćati na staro stanje.

Smanjenje poreza i doprinosa trebalo bi da dovede do povećanja plaća radnicima, ali pitanje je hoće li to biti ostavljeno na volju poslodavcima ili će biti uvjetovano jedno drugim.

"Smatram da ostavljanje na volju neće dovesti do poboljšanja standarda radnika. Mada, vidite da poslodavci silom prilika pokušavaju da povećaju platu radnicima jer jednostavno ostaju bez radne snage. Siguran sam da se smanjivanjem stope doprinosa mogu stvoriti pretpostavke da se povećaju plate i popravi standard radnika", uvjeren je Nikšić.

Za Vladu FBiH će biti izazovno da popuni proračunsku rupu, koja će se neminovno pojaviti, a jedna od mogućnosti o kojoj intenzivno razmišljaju je online fiskalizacija.

"To je fiskalizacija koja će podrazumijevati da, kad vam negdje izdaju račun, taj račun bude evidentiran u realnom vremenu u Poreznoj upravi. Sad imamo situaciju da se na kraju radnog dana prijavljuje i unosi promet, što otvara puno prostora za sumnju", ističe Nikšić.

Troškove nove fiskalizacije ne bi trebalo da snose porezni obveznici, a razmatra se mogućnost da kupovinu novih fiskalnih uređaja plate telekom operateri.

"Razgovaramo s javnim telekom operaterima, u kojima Vlada Federacije ima udjel i većinsko vlasništvo, da stvorimo pretpostavke da oni nabave sve te uređaje koje bi isporučili, da to ne ide na teret poreznih obveznika. Naravno, porezni obveznici su dužni da potpišu ugovor da koriste te usluge dvije godine ili koliko se već napravi procjena da je to potrebno", navodi Nikšić.

Privlačenje investitora i pogodnosti

Nedavno je u Vladi FBiH boravila delegacija Svjetske banke, odnosno njenog dijela IFC, a spomenuta je mogućnost da se da veća podrška stranim investitorima.

"IFC je otvorio priču o javno-privatnom partnerstvu i koncesiji i Vlada je spremna za suradnju. Imamo problem s nedostatkom zakonske regulative kad je riječ o javno-privatnom partnerstvu, ali i to se može rješavati. Koncesije podrazumijevaju izradu studija koje će pokazati opravdanost postupka, vidjet ćemo", ističe Nikšić.

Na konstataciju da je u Republici Srpskoj pomenuta mogućnost da se stranim investitorima da garantirana cijena električne energije određen period, Nikšić ističe da to nije korektno prema domaćim investitorima.

"To je nešto što u ovom trenutku nije realno, ali je realno da stvaramo ambijent i da pravimo politički stabilnije okruženje, da donosimo propise koji će investitorima garantirati zaštitu njihove imovine", kaže Nikšić.

Slaže se da se političko okruženje ne može promijeniti preko noći, ali da bolji ambijent, i npr. zajedničke sjednice vlada, sigurno doprinose tome da ljudi vide da se počinje nešto raditi.

"Ljudi vide da se kreće s neke mrtve točke, da se ovdje ne hvatamo za vratove i da ne izgleda kao da ćemo sutra uzeti oružje da ratujemo", naveo je.

Ponovio je da ne treba da dolaze investitori koji BiH vide kao mjesto s jeftinom radnom snagom, ali i dodao da je Vlada spremna da određene prostore, neiskorištene hale, prepusti investitorima koji bi bili spremni zapošljavati radnike.
 
"Sve su to projekti koji su otvoreni, sutra bismo bez ikakvih ograda krenuli u to ako će se pojaviti netko. Investitori već sada imaju određene privilegije u BiH, a to se ogleda u Zakonu o porezu na dobit, a koji je najmanji kada uzmemo u obzir sve druge zemlje. I njima je to interesantno, ali opet ne dolaze, prije svega zbog političke i pravne nesigurnosti", naglašava premijer.

Međutim, dodaje, otežavajuća okolnosti je i što svjetska ekonomija i privreda usporavaju, što je posljedica rata u Ukrajini.
Kopirati
Drag cursor here to close