Liječnik koji je dokazivao da cjepivo AstraZeneca stvara krvne ugruške primao novac od Pfizera i BioNTecha

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako iza cjepiva, osim zdravstvenih razloga, stoje i profiti koji se mjere u milijardama dolara, a vode se i političke borbe za sfere utjecaja, mogu se očekivati raznorazna lobiranja i podmetanja. U tom su se kontekstu iščitavale i informacije o nuspojavama kod cjepiva AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Mladi norveški liječnik i sveučilišni profesor Pål André Holme, koji je prvi ispred svoga tima tvrdio da cjepivo AstraZenece stvara krvne ugruške - što je naravno najviše koristilo znatno skupljim konkurentima Pfizeru i Moderni - pet je godina za svoja istraživanja primao novac i od Pfizera. Ta farmaceutska megakorporacija zajedno s Bayerom Pålu Andréu Holmeu uplatila je preko milijun i dvjesto tisuća norveških kruna, približno 120 tisuća eura. Za megakorporaciju nije puno, ali znanstvenika veseli, piše Slobodna Dalmacija.

Zaustavljeno cijepljenje

Te veze norveški znanstvenik i šef istraživačkoga tima nije prijavio kada je iznosio teze o štetnosti konkurentskoga cjepiva, nego ih je, suprotno uzusima znanstvene etike, prešutio.

Pål André Holme bio je dio znanstvenoga tima koji je proučavao slučaj krvnih ugrušaka u mozgu nakon cijepljenja AstraZenecom kod medicinskih radnica mlađih od 50 godina. Nakon njihovih istraživanja, čije je rezultate javno iznosio upravo Holme, Norveška je zaustavila cijepljenje AstraZenecom, a za njom je krenuo i niz europskih zemalja.

One su zabranu povukle poslije stava Europske agencije za lijekove da koristi cjepiva AstraZeneca premašuju rizike od nuspojava. Zabrana je ostala na snazi jedino u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.

Trag novca od Pfizera do Påla Andréa Holmea u četvrtak 15. travnja otkrili su novinari Aina Ebube Helgheim i Havard Yttredal iz norveškoga lista Klassekampen, što su poslije prenijeli norveški mediji Verdens Gang i Omni. Povod je bila objava stručnoga članka o nuspojavama cjepiva AstraZeneca u New England Journal of Medicine 9. travnja.

U njemu su autori članka, među kojima je bio Pål André Holme koji je vodio klinički rad, zaključili da su krvni ugrušci koji su usmrtili troje zdravstvenih radnika posljedica cjepiva AstraZeneca, što je odjeknulo i izvan stručnih krugova.

Tragom toga novinari su otkrili da je Holme između 2015. i 2019. godine dobio oko 54 tisuće eura od Pfizera i 70 tisuća eura od Bayera. Iz farmaceutskih tvrtki objasnili su da je novac uplaćen za troškove Holmeovih putovanja i smještaja.

Holme je mailom listu odgovorio da je novac dobio za "predavanja na međunarodnim i nacionalnim stručnim kongresima kao i za dugotrajne pripreme za njih te za nastavu kao i za naknade za putovanja". Dodao je da ne vidi etičke probleme u činjenici da je primio novac od konkurentskih proizvođača cjepiva.

''Važno je naglasiti da nikada nisam istraživao cjepiva. Nalazi su napravljeni na temelju istraživanja provedenih u vezi s liječenjem pacijenata primljenih u Sveučilišnu bolnicu u Oslu'', rekao je Holme.

Norveški novinari podsjećaju na etičke preporuke Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa, koje su obvezujuće za sve, pa tako i za Holmea i ostale istraživače. A one govore da autori članaka moraju navesti sve partnere relevantne za istraživanje te dobiveni novac koji se može shvatiti kao sukob interesa. U dokumentu o transparentnosti, koji prati članak o cjepivu Astrazeneca u New England Journal of Medicine, Holme je naveo da on nema takvih veza! Negativno je odgovorio i na pitanje je li u posljednje tri godine primao kakva sredstva od relevantnih institucija i tvrtki, a negirao je i postojanje veza koje bi mogle stvoriti sumnju u nepristranost.

Da

Troje Holmeovih koautora potvrdilo je Klassekampenu da su i oni primali naknade od farmaceutskih tvrtki za stručno usavršavanje.

"Ali, to ni na koji način nije financijski sukob interesa koji je relevantan za članak o pet zdravstvenih radnika koji su se ozbiljno razboljeli nakon cijepljenja, a troje ih je umrlo. Fokusiranje na bilo kakve nedostatke u obrascima za samoprijavu skretanje je s teme. Pitamo se što mediji žele postići", zapitali su se oni.

Prema današnjem pisanju Verdens Ganga, pomak u cijeloj aferi je ipak da je šest od jedanaest autora, uključujući i samoga Holmea, na ponovljeno pitanje časopisa o mogućem sukobu interesa odgovorilo sa "da".

Ne znamo je li Holmea i troje kolega ponijelo istraživanje pa su napravili propust ili su toliko zasuti uplatama da ih teško mogu i zbrojiti ili se naprosto pokušavaju izvući. Ali nedvojbeno je da je propust, bio on slučajan ili sračunat, naštetio vjerodostojnosti njihovih argumenata i istraživanja.