Novac iz inozemstva – kratkoročna dobit BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ponovo raste količina novca koju bh. građani iz inozemstva šalju u domovinu. To je rezultat odlaska sve većeg broja naših građana uglavnom u zapadnoeuropske i skandinavske zemlje. To što ne zaboravljaju svoje obitelji u domovini i šalju im novac je dobro, ali samo kratkoročno, prenosi BHRT.

U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine očekuju da će, kada krajem ožujka ove godine budu poznati podaci i za posljednji četvrti kvartal prošle godine, ukupna suma koju je dijaspora poslala u prošloj godini premašiti iznos od 2,7 milijardi maraka. Doznake čine značajan postotak bruto društvenog proizvoda.

Doznake iz inozemstva od naše dijapore najviše stižu iz zemalja Zapadne Europe, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije. Nakon nekoliko godina stagnacije, doznake iz dijaspore
bilježe trend rasta.

Iznos od oko dvije milijarde KM, koliko je stiglo u prvih devet mjeseci prošle godine, značio je rast od oko 3 post u odnosu na isti period prošle godine. Značajniji porast novčanih doznaka od osam posto ili blizu dvije milijarde konvertibilnih maraka uočen je u 2017 godini . Od 2008. do 2012. godine na doznake iz inozemstva osjetio se utjecaj svjetske ekonomske krize.

Vrijednost doznaka puno je veća od podataka kojima raspolaže Centralna banka jer značajan dio novca iz inozemstva stiže u gotovini i robi.

Generalno, nije dobro da u bruto nacionalnom dohotku, odnosno prihodima koji se ostvaruju u BiH, u većem stupnju sudjeluju novčane doznake iz inozemstva od dijaspore, smatraju u Udruženju ekonomista SWOT. Bosna i Hercegovina izvozi radnu snagu, koja je generator razvoja svake zemlje, zauzvrat dobije rast prihoda od nekoliko desetina milijuna maraka, a šteta od odlaska radno sposobnog stanovništva je mnogo veća, kažu ekonomisti .

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina mora pronaći model kako da živi bez, prema nekim procjenama, čak četiri milijarde ino doznaka.