Ima se, može se
Novac koji se baca na kocku u BiH nemaju građani ni mnogo bogatijih zemalja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet po osnovu uplata tijekom prošle godine na području Federacije BiH u iznosu od 1.754.043.306,19 KM, podaci su koje je za Bljesak.info potvrdila Porezna uprava FBiH. Od toga je iznos od 293.607.735,58 KM samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Od ukupnog uplaćenog iznosa u 2019. godini u FBiH, iznos za sportskog klađenje iznosi 288.332.557,86 KM, ili 16,43%, dok uplaćeni iznos od RNG (Bingo i Utrke pasa) klađenja iznosi 1.465.710.748,33 KM, ili 83,56% u odnosu na ukupno ostvarene uplate.
Na osnovu dobitaka od igara na sreću klađenjem isplaćeno je ukupno 1.540.715.938,36 KM ili 87,83% u odnosu na ukupne uplate.
Porezna uprava, prema svojim podacima, navodi kako je tijekom 2019. godine na dobitke ispod 100 KM evidentiran iznos isplata od 1.334.711.510,84 KM ili 76,09 % u odnosu na ukupno isplaćene dobitke igračima.
Rekorderi po uplatama nalaze se u Tuzlanskoj županiji (326.558.440,83 KM), zatim HNŽ-u (293.607.735,58 KM), Sarajevskoj županiji (292.654.739,97 KM), Zeničko-dobojskoj (231.033.951,55 KM), Srednjobosanskoj (219.498.299,56 KM) i Unsko-sanskoj (176.425.224,35 KM).
Potom se najviše uplatilo u Županiji Zapadnohercegovačkoj (104.089.878,91 KM), Hercegbosanskoj (59.191.463,83 KM), Posavskoj (29.802.132,04 KM) i Bosansko-podrinjskoj (20.348.467,97 KM), potvrđeno je za Bljesak.info iz Porezne uprave FBiH.
Iznose koje navodi Porezna uprava demantiraju kladionice, koje navode kako podaci koje daje Porezna ne predstavljaju stvarne prihode kladionica.
''Građani Federacije BiH nisu u 2019. godini u kladionicama potrošili 1,74 milijarde KM, kao što to žele prikazati Porezna uprava FBiH i Šerif Isović. Toliki novac za igre na sreću nemaju građani ni mnogo većih i bogatijih zemalja. Građani FBiH su u 2019. uplatili ukupno 1,74 milijarde KM, a ostvarili su 1,54 milijarde KM dobitaka'', priopćeno je iz Premier kladionica.
Bez obzira na statistike koje i jedini i drugi tvrde, riječ je o višemilijunskim iznosima koji prolaze kroz nečije blagajne, zanemarena je činjenica kako se u bosanskohercegovačkom društvu javlja masovni broj ovisnika o kocki.
Pročitajte još
Psiholog iz mostarskog Kluba liječenih kockara, Marko Romić, kazao je ranije da kada kockari, često iz radoznalosti, prvi put uđu u kladionicu, ostaju joj vrlo 'vjerni'.
"Imamo jako razgranatu i agresivnu mrežu, promidžbenu mrežu tih krugova, lutrijsko-kladioničarskih, vi ne možete proći niti u jednom naselju sto metara, a da ne nađete barem jednu kladionicu tu", rekao je Romić.
Dodaje kako se osobe ovisne o kockanju poslije gubitaka 'vade', posuđuju novac, dižu kredite, lažu... Navodi kako problemi kockanja nisu rješivi preko noći jer se kocka smatra najopasnijom ovisnosti, kako za pojedinca tako i za čitavu zajednicu. No, rijetki su oni koji se odluče na liječenje.
Romićev kolega, Čedo Jovanović kaže kako u državi ne postoji nikakav sustav koji bi regulirao kockanje, budući da država i velik broj institucija, tvrdi on, žive od prihoda koje kocka nosi.
Ipak, federalna Vlada je krajem 2019. godine odriješila kesu i odobrila 434.547,61 marka uplaćenih u blagajnu FBiH tijekom 2018. godini, ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, za financiranje programa i projekata iz oblasti zdravstva za liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih, te za organiziranje i promociju dobrovoljnog darivanja krvi. Barem nešto.
Bosna i Hercegovina nema službenu evidenciju o broju kockara, ali prema riječima stručnjaka, dijelom te statistike često postaju i djeca.