Tko će kome?
Novac od akciza: Federacija ne da Srpskoj, i obrnuto
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sporna je dosadašnja dugogodišnja praksa prema kojoj Federacija gubi veliki novac jer dobiva 59 posto iako se u Federaciji odvija blizu 70 posto cestovnog prometa, prodaje se više goriva i naftnih derivata, pa su i njeni realni prihodi od trošarina veći.
Rekao je to federalni premijer Fadil Novalić komentirajući u intervjuu za portal Klix činjenicu da milijuni maraka prikupljeni od trošarina još nisu iskorišteni za cestogradnju, kako je najavljeno, zbog nemogućnosti dogovora između entiteta o raspodjeli novca.
Gubitak za Federaciju
''Mi, dakle, na ovakvoj raspodjeli gubimo ogromna sredstva, a upravo Federacija ima veće potrebe kada je riječ o izgradnji puteva. Dolazi do apsurdne situacije da RS gomila namjenski novac i ne može ga namjenski utrošiti, dok Federaciji tog novca može biti nedovoljno. Logika nam kazuje da postojeću praksu prilagodimo realnim potrebama'', kazao je Novalić.
Naime, od kad je 1. veljače stupio na snagu novi set zakona o trošarinama, na posebnom računu Centralna banke BiH prikupljeno je više 130 milijuna KM. Inače, Uprava za neizravno oporezivanje već godinama ne zna kako raspoređivati novac pa redovito donosi privremene odluke.
Privremenim odlukama se novac dijelio tako da je Federacija dobivala 59 posto, RS 39 posto, a Brčko distrikt dva posto.
Federacija bi 64 posto
Faktor je ranije objavio kako predstavnici FBiH smatraju da bi taj entitet trebao dobiti najmanje 64 posto sredstava. S druge strane, predstavnici RS-a vjeruju kako je dosadašnja raspodjela sredstava "pravična".
Inače, prema nekim podacima od 2009. do 2017. od nameta na gorivo prikupljeno 7,087 milijardi KM.
Istodobno, građani su ove nedjelje počeli s prosvjedima zbog porasta cijena goriva jednosatnim zaustavljanjem prometa.
No, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić izjavio je Srni kako blago povećanje cijena goriva u BiH nije posljedica usvojenih trošarina na gorivo, već rasta cijene barela nafte na svjetskom tržištu, napominjući da BiH i dalje ima najnižu cijenu goriva u Europi.
Tko je podigao građane?
''Cijena nafte je u posljednjih nekoliko mjeseci porasla na svjetskom tržištu i to nekoliko puta i dosegla je cijenu od 80 dolara po barelu, a direktna je posljedica da je i kod nas gorivo poskupilo tri, četiri puta. Međutim, BiH i dalje ima najjeftinije gorivo u Europi", rekao je.
Komentirajući prosvjede građana i blokade prometnica, Čičić je rekao da ekonomski i logički ne razumije u čemu je stvar i napomenuo kako se na svjetskom tržištu mijenjaju cijene komoditi, burzovnih roba u koju spada i nafta i one stalno idu gore-dole.
"Netko je građane 'podigao', ali to je u okviru svih ovih akcija, raznih lažnih vijesti, društvenih mreža gdje svako može održavati kaos i zagrijanu situaciju, a ima i stranog utjecaja", smatra Čičić.
Rekao je kako država ne smije određivati, ograničavati ili se "petljati" u cijenu, već da se to radi na tržištu.
"Kada je država intervenirala zadnji put, 1983. godine, imali smo redove automobila, pa smo čekali benzin čitav dan, pa imali par, nepar. To je centralno-planski način određivanja cijena. Ne smije se država petljati", rekao je Čičić te dodao kako "političari moraju nešto reći da bi zadovoljili narod, jer idu izbori i oni govore ono što narod voli da čuje".
Bolje da se država ne petlja
Kaže kako trošarine imaju svoju namjenu, jer pune dio proračuna, ali nisu glavni uzrok povećanja.
"Glavno povećanje je što je porasla cijena barela nafte na svjetskom tržištu i na to može uticati samo Saudijska Arabija, Rusija, SAD, kao najveći proizvođači nafte", pojasnio je ovaj ekonomski stručnjak.
Kaže da će se možda dogoditi da vlade smanje cijenu goriva za nekoliko pfeninga, da se pokažu kao zaštitnici građana.
"Ali, građani treba da shvate da im je bolje da im se država ne petlja u cijene", ponovio je Čičić.