Novca ima viška, ali ih škrta država ne da!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rast prihoda od neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini izravna je posljedica inflacije i rasta cijena i vlasti na svim nivoima moraju naći način da taj "višak" prihoda od PDV-a vrate građanima i gospodarstvu bilo kroz socijalne programe ili kroz rastjecanje gospodarstva i smanjenje poreza i doprinosa, objavile su Nezavisne novine stav ekonomista u Bosni i Hercegovini.

Kako se navodi, ekonomisti ističu da se praktično neplaniranim viškom novca po osnovu neizravnih poreza mora zaštititi standard stanovništva koji pada na dnevnoj razini.

Inače, prihodi od neizravnih poreza u prva dva mjeseca 2022. godine iznosili su 1,423 milijarde KM i za 248 milijuna KM ili čak 21,14 posto veći su u odnosu na prihode u prva dva mjeseca 2021. godine.

"Za financiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2022. godine raspoređen je 301 milijun KM, identično kao i prošle 2021. godine. Sav višak prihoda od neizravnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta", objavili su iz Uprave za neizravno oporezivanje.

Kako se povećanje prihoda odrazilo na entitetske kase, možda najbolje pokazuje podatak da je za prva dva mjeseca Federaciji BiH doznačeno 498 milijuna KM ili 93 milijuna KM više nego 2021. godine, a slično je i u Republici Srpskoj, kojoj je u periodu 1. siječanj - 28. veljače 2022. godine doznačeno 285 milijuna KM ili 59 milijuna KM više nego godinu ranije.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da je rast prihoda isključiva posljedica rasta cijena i inflacije te da bi bilo dobro kroz socijalne programe taj novac vratiti građanima, posebno onima koji su najviše ugroženi.

Za razliku od ostalih zemalja, koje također zbog inflacije bilježe rekorde u prikupljanju poreza i doprinosa, i u kojima socijalni i programi pomoći gospodarstvu uvelike traju i to isključivo jer drastičan rast inflacije zahtijeva hitne mjere kako bi se ublažile posljedice, u BiH se praktično ništa ne radi po tom pitanju.

"Sasvim je očekivano da prihodi rastu, posebno od neizravnih poreza, koji se odnose na potrošnju. To je sasvim normalno i prirodno da se dešava, jer kad god imate inflaciju u kratkom roku rastu i prihodi države. U tom smislu ostale zemlje kreću s mjerama. Možda najkonkretnija mjera bi bilo ukidanje trošarina na naftu i naftne derivate. Smanjenje poreza i doprinosa je možda čak i bolja mjera, ali sam skeptičan po pitanju realizacije te mjere. To je definitivno bolje rješenje, spada u domenu rasterećenja poslovanja, radnici bi dobili veću plaću i to bi ih spasilo od poskupljenja, ali opet kažem, skeptičan sam po tom pitanju", rekao je ekonomista Admir Čavalić.

Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta, ističe da su uzroci većih prihoda od PDV-a djelomično inflacija i više cijene proizvoda, ali i moguće veći gospodarski rast, jer u prva dva mjeseca 2021. godine mjere zbog pandemije virusa korona još su bile na snazi.

"Rastu prihodi, rastu i plate, ali ne vidim da nam raste produktivnost. Zabrinjava me što je naš izvoz sve manje konkurentan i privreda mora da poveća cijene da isplati veće plaće, a po ovom deviznom kursu to znači da mi od ino-partnera moramo tražiti više da plate nama i postajemo nekonkurentni", rekao je Đogo, dodajući da će, ukoliko se nastave ovakvi procesi, devalvacija marke biti jedini način da se popravi konkurentnost, navele su Nezavisne novine.