Ekonomija i pad
Od nas gore Bjelorusija, Turska i Rusija
Tekst članka se nastavlja ispod banera
BiH će ove godine imati najsporiji rast od svih zemalja na zapadnom Balkanu i četvrti najgori rast u cijeloj Europi, proizlazi iz izvještaja Svjetske banke Globalni izgledi, pišu banjalučke Nezavisne novine.
Naime, u izvještaju o globalnim kretanjima ekonomije zbog panedmije, navedeno je kako će BiH ove godine imati rast od tri posto, dok će sve ostale zemlje u regije imati veći rast.
''Od BiH su u Europi lošiji jedino Bjelorusija, koja će imati pad od 2,8 posto, dok će Turska imati rast od dva posto, a Rusija 2,4 posto. Na prvi pogled čini se da ni rast od tri posto nije loš rezultat, ali treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja će pojesti gotovo kompletan rast koji će bh. ekonomija ostvariti. U ovom izvještaju je istaknuto da je globalno gledano inflacija na najvišim nivoima još od 2008.'', pišu Nezavisne novine.
U izvještaju se navodi kako je na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju dostigla najvišu razinu od 2011.
''Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka", istaknuto je u izvještaju.
Crna Gora preskočila Srbiju
Kada je riječ o ostalim zemljama u regiji, Srbiju, koja je prošle godine rasla po stopi od čak šest posto, ove godine je pretekla Crna Gora, koja će rasti po stopi od 5,6 posto, u odnosu na Srbiju sa stopom rasta od 4,5 posto.
Sjeverna Makedonija bi, prema procjeni Svjetske banke, trebalo da raste po stopi od 3,7 posto, dok će Albanija rasti 3,8 posto. Samoproglašeno Kosovo bi trebalo da raste 4,1 posto, a Hrvatska po stopi od 5,4 posto.
Inače, rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Europi i cijeloj središnjoj Aziji, a nijedna zemlja središnje Azije nema tako nizak rast kao BiH.
Hvalisanja
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Nezavisne novine da su procjene Svjetske banke o rastu u BiH mnogo realnije u odnosu na domaća hvalisanja o velikom rastu, s tim da i on ukazuje na činjenicu da će inflacija rast učiniti negativnim ili u najboljem slučaju realnog rasta neće ni biti.
"To je zato što nema ni adekvatnih mjera da se suzbije pandemija, a ni aktivnosti da se pomogne gospodarstvu. Istovremeno imamo hvaljenje rastom poreskih prihoda, a gospodarstvo se ne potiče na pravi način, niti se tim novcem pravilno raspolaže. Sad ćemo imati novi val pandemije koji će nanijeti dodatnu štetu, a imamo i dosta nisku stopu vakcinacije, što je opet jedan od faktora svih ovih projekcija jer govori da će država definitivno biti u problemima", rekao je Gavran.
Bit će gore
Na pitanje šta građani mogu da očekuju, on procjenjuje da će doći do dodatnog pogoršanja životnog standarda.
"Godinu počinjemo novim poskupljenjima cijena energenata, došlo je do rasta cijene struje, a poskupljenje bi trebalo da je nula posto jer troškovi elektroprivredama nisu porasli. Imamo rast cijena žita i pšenice, što se opet može pripisati kao greška vlasti jer niti imamo adekvatne robne rezerve niti način da pomognemo poljoprivrednicima. Dakle, viša cijena plina, struje, prehrambenih proizvoda, a plate kao i do sada ili čak manje kod nekih radnika", rekao je Gavran.
