Osim cijena hrane, rast će i cijene struje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Cijene osnovnih životnih namirnica neprekidno rastu već nekoliko desetljeća. No, to i ne bi bio takav problem da takav rast cijena prate i mjesečni prihodi, odnosno da rastu sukladno poskupljenju. - Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, kaže kako prehrambeni proizvodi, ali i osnovni kemijski proizvodi koji svakom kućanstvu trebaju, kontinuirano rastu.

''Cijene hrane i kemijskih preparata neprekidno rastu ne smo kada se promatra 2020. i početak ove godine otkako traje koronakriza nego su poskupljenja prisutna odranije. Cijene životnih namirnica radi nekih makroekonomskih pokazatelja i elemenata koji postoje na tržištu, ne samo na domaćem nego i na regionalnom pa i svjetskom, utječu na samo formiranje tih cijena'', kazao je Marić za RTV Herceg Bosna, piše Večernji list BiH.

Nadležnost u ovoj priči imaju entitetske vlade i ministarstva trgovine koji mogu zaustaviti ne divljanje nego puzajući rast cijena, objašnjava ombudsman za zaštitu potrošača.

''Podsjetit ću da su prošle godine u trećem mjesecu kada je počela koronakriza, obje vlade, točnije oba entiteta, donijele odluku o zamrzavanju određenih cijena namirnica i drugih potrepština, no, nažalost, to zamrzavanje bilo je kratkoročnog karaktera i trajalo je nekih od mjesec do mjesec i pol dana, na što su se, s druge strane, udruge trgovaca, proizvođača, prerađivača pobunile da na tome gube i svoju maržu i mogućnost poslovanja, pa su vlade povukle svoje odluke'', dodaje Marić.

Da su poskupljenja stalna, svjedoče i građani koje su na policama supermarketa dočekale više cijene brašna, šećera i ulja.

''Prije nekoliko dana kada sam otišla u trgovinu kupiti stvari koje mi svakodnevno trebaju, vidjela sam da mi je bilo potrebno više novca nego, recimo, mjesec prije. Samo su ulje i brašno poskupjeli za pola marke, a gdje su ostale stvari? Voće i povrće kupujem u rijetkim trenucima, ako mi dolaze djeca i unuci. Inače ga ne kupujem jer je preskupo. Jako teško se živi, da djeca u džep ne ubace koju marku, ne znam kako bih uopće živjela'', priča za Večernji list razočarana umirovljenica iz Mostara.

Uz ulje, brašno i šećer, bh. građani već ovoga mjeseca mogli bi izdvajati više novca za piletinu i jaja. Tako će građani, umjesto trenutačnih osam maraka, za kilogram fileta uskoro izdvajati 9,60 maraka. Peradari u BiH objašnjavaju da su se morali opredijeliti na ovaj potez iz dvaju razloga. Prvi je što su skočile cijene stočne hrane na svjetskim burzama, a drugi što nisu dobili pomoć od države.

Inače, kada dolazi do poskupljenja, onda idu lančane reakcije. Za očekivati je rast cijena i ostalih vrsta mesa i životnih namirnica koje su vezane za stočnu hranu, odnosno generatore rasta. Osim hrane, najavljena su poskupljenja i određenih usluga, pa bi, kako je i ranije najavljeno, građani RS-a već od travnja mogli plaćati višu cijenu električne energije.

''Elektroprivreda će pokrenuti tarifni postupak, kao opskrbljivač, u Regulatornoj agenciji za energetiku i siguran sam da će, nakon analiza, u idućim mjesecima doći do povećanja računa za električnu energiju'', rekao je ranije generalni direktor Elektroprivrede RS-a Luka Petrović.

Za razliku od RS-a, u FBiH građani su bar zasada pošteđeni jer nema nikakvih najava poskupljenja.

Iz Elektroprivrede HZ HB kazali su kako neće podizati cijene struje krajnjim korisnicima.

''Iza nas je jedna hidrološki izrazito loša godina. Bilo je oborina nešto kratko krajem godine, a do toga gotovo ništa. No, bez obzira na to sve, Elektroprivreda HZ HB neće podizati cijenu električne energije krajnjim kupcima'', kazala je Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija EP HZ HB. I prodavači na tržnicama kažu kako nikada nisu imali manje kupaca.

Potrošačka košarica u siječnju iznosila je nešto više od 2000 KM, što je za oko 180 KM više nego u posljednjem mjesecu prošle godine.

“Tihi” rast cijena osnovnih životnih namirnica vrlo izvjesno će se i nastaviti, a prosječna plaća nije dovoljna da pokrije ni osnovne životne potrebe prosječnog kućanstva.