Malo po malo
Ostvaren ekonomski rast: Država uprihodila 9 milijardi maraka prihoda
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vijeće ministara BiH upoznato je sa Informacijom o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj – lipanj 2019. godine u kojoj se procjenjuje da je Bosna i Hercegovina ostvarila ekonomski rast od 2,3 posto.
Usporavanje ekonomskog rasta u odnosu na prethodnu godinu u velikoj mjeri posljedica je slabljenja ekonomskih kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju, prvenstveno u zemljama Europske unije.
Nastavljen je rast zaposlenih, i u lipnju ove godine prosječan broj zaposlenih iznosio je 815,7 tisuća, što je porast za 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Za prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 9,1 milijardu javnih prihoda, što je za 4,7% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pročitajte još
Na istoj sjednici, Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o fiskalnoj održivosti za Bosnu i Hercegovinu, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Bosna i Hercegovina, u usporedbi sa drugim tranzicijskim zemljama, ima umjerenu zaduženost, odnosno razinu javnog duga u iznosu 34,7% BDP-a, što predstavlja održivu razinu duga. Osim toga, posljednjih godina sektor opće vlade bilježi proračunske suficite, pa je i sa ovog stanovišta održiva fiskalna politika Bosne i Hercegovine.
Ostvareni suficit i održiva razina javnog duga doveli su do još jednog povoljnog pokazatelja održivosti, a to je smanjenje potrebe za financiranjem, priopćeno je iz Vijeća ministara.
Ono što bi se moglo identificirati kao potencijalni rizik za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine u srednjem roku jesu: ekonomski rast, proračunski bilans, povećanje udjela izravnog duga entiteta u ukupnom vanjskom dugu, povećanje servisa javnog duga, a naročito unutarnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope, rizici deviznog kursa, rizik refinanciranja, ali i kreditni rejting.