Džepovi
Plaća u HNŽ-u za 9 posto veća nego u ostatku Federacije?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prosječna plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u 2019. godini iznosila je 1.011 KM i viša je u odnosu na prosjek u FBiH za 8,9%, navodi se u dokumentu ''Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za razdoblje 2021.-2027. godina'', koji će se uskoro naći pred zastupnicima Skupštine ove županije.
Pročitajte još
Dodaje se kako je Covid 19 pandemija u 2020. godini utjecala kako na pad gospodarske djelatnosti tako i na povećanje stope nezaposlenosti, što je značajna implikacija za naredni planski period.
Pozitivno
''Tržište rada na području FBiH tako i na području HNŽ karakterizira i postojanje sive ekonomije, ali i nedovoljna usklađenost programa obrazovnih institucija i potreba tržišta rada te se kao razvojna potreba definira i potreba za većom sinergijom službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i gospodarstva kako u kontekstu modifikacije i/ili uvođenja novih obrazovnih modula/zanimanja u obrazovni sustav tako i u kontekstu vođenja evidencije ali i sprečavanja rada na crno'', navedeno je.
U dokumentu stoji kako je tržište rada Hercegovačko-neretvanske županije u proteklom razdoblju bilježilo pozitivne trendove.
''Uz kontinuirani pad broja nezaposlenih, rasla je zaposlenost te je tijekom 2019. godine zabilježena stopa zaposlenosti od 37,2%, koje je ujedno bila viša od stope zaposlenosti u FBiH (34,8%)'', navedeno je.
Strukturom nezaposlenih osoba HNŽ/K prevladavaju KV radnici (32,95%), zatim osobe sa SSS (31,35%), te nekvalificirane osobe (20,53%) dok u ukupnom broju nezaposlenih, visokoobrazovani sudjeluju sa 13,71% (VŠS i VSS).
Smanjenje nezaposlenosti
''Smanjenje nezaposlenosti može se pripisati i gospodarskoj djelatnosti ali je ujedno i posljedica iseljavanja radno sposobne mlade populacije'', navedeno je.
U reformama dokumenta ''Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona'' traži se poboljšanje poslovnog okruženja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, uspostavljanjem pretpostavki za standardizaciju i certifikaciju, energetskom efikasnošću, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, obrazovanjem i kulturom, te zaštitom životne sredine.
Prilikom izrade Strategije, o kojoj će odlučivati županijska Skupština, uzete su u obzir odrednice sadržane u Izvještaju Europske Komisije o BiH za 2020. godinu, posebno u dijelovima iz nadležnosti kantona/županija kao što je oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja, energije informacijskog društva i dr.
U BiH utvrđena su tri pravca održivog razvoja (dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti) i dvije horizontalne teme (ulaganje u ljudski kapital i princip “nitko ne smije biti isključen”). Navedeni pravci održivog razvoja, kao i horizontalne teme, na odgovarajući način su reflektovane kroz proces izrade Strategije razvoja HNK 2021.-2027., kao i usamoj Strategiji.
Strategija
Strategija razvoja HNK za razdoblje 2021. – 2027. doprinosi ostvarenju sva tri odabrana pravca održivog razvoja.
Pročitajte još
U sektoru ekonomskog razvoja, strategija doprinosi povoljnom okruženju za poduzetništvo i inovacije, povećanju investicija u infrastrukturu, uključivanju u globalne lance vrijednosti, pametnom upravljanju prirodnim resursima, jačanju infrastrukture i konkurentnosti poljoprivrede, te održivom razvoju ruralnog turizma.
U sektoru društvenog razvoja, Strategija će prije svega uticati na unapređenje obrazovanja i obuke, kvaliteta predškolskog obrazovanja, unapređenje politika i jačanje socijalne zaštite, te efikasnost zdravstvene zaštite i unapređenje njezine dostupnosti i kvaliteta.
U sektoru koji se bavi zaštitom životne sredine, Strategija će se fokusirati na unapređenje upravljanja rizicima od katastrofa, jačanje kontrole i praćenja kvaliteta eko-sustava, kao i na deminiranje kontaminiranih područja.
