Javljanje iz prve ruke
Pogledajte cijene u Rusiji pod sankcijama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ruski državljanin Dan na YouTubeu je objavio video u kojem obilazi supermarket i provjerava cijene robe u vrijeme sankcija.
Nestašice baš i nema, a ni cijene nisu baš podivljale. Ako uzmemo da je jedan dolar cca. 1,72 KM, onda se iz priloženog vidi kako je litar mineralne u Rusiji trenutno manje od jedne marke, pivo košta, ovisno o veličini između 0,30 KM i 2 KM, vino između 3,5 i 25 KM, a kava i čaj, ovisno o pakiranju i bredu koštaju između pola marke i 8 maraka.
Ekonomske posljedice rata u Ukrajini
Globalne efekte poskupljenja će svakako osjetiti i regija Balkana, ali ne svi u jednakoj mjeri. Srbija kao veliki proizvođač žitarica i općenito hrane sigurno ima daleko bolju poziciju u ovoj oblasti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i druge države regije koje u prevelikoj mjeri ovise o uvozu, napominje ekonomski analitičar Igor Gavran.
"Također, Srbija i Hrvatska imaju vlastitu proizvodnju i preradu nafte i plina kojom pokrivaju barem jedan dio svojih potreba. Hrvatska, kao dio Europske unije, može računati na pomoć EU-a i obimne europske fondove za ublažavanje negativnih efekata sankcija i krize. Bitan faktor može biti i odnos prema sankcijama, odnosno hoće li određena država uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, u kojem slučaju su izvjesne kontramjere i teže ekonomske posljedice, ili će ostati izvan režima sankcija i nastaviti trgovinu s Ruskom Federacijom u istom ili čak većem opsegu, ako to bude moguće i platni promet ne bude blokiran", kazao je Gavran za Anadoliju, dodajući:
"Bosna i Hercegovina i Srbija su profitirale u prethodnim godinama od kada su Europska unija i Ruska Federacija uvele uzajamne sankcije, jer su ostale izvan toga i povećale svoj izvoz na rusko tržište. Ako i sada situacija ostane ista i ne bude drugih prepreka za trgovinu, ponovo bi moglo biti pozitivnih efekata na izvoz, a moguće i na povoljniji uvoz za one države regije koje ne budu uvodile sankcije niti trpjele kontramjere", istaknuo je on.
Posebno naglašava da događanja oko Ukrajine jasno pokazuju koliko je važno da se zemlje, posebno manje zemlje, oslone mnogo više na domaću proizvodnju i svoje ekonomske resurse.
"Kao i pandemija, i ova kriza pokazuje koliko se opasno oslanjati na uvoz i općenito ovisiti o bilo kome izvana. Neophodna je samoodrživost ekonomije u što većoj mjeri i diverzifikacija ekonomskih odnosa, tako da niti ovisimo o uvozu za većinu svojih potreba niti ovisimo o samo jednom ili dva tržišta za plasman našeg izvoza. I također da u svim svojim odlukama u izgradnji i održavanju međunarodnih odnosa moramo biti vođeni svojim interesima i ne poduzimati bilo što bez ozbiljne analize i procjene efekata na našu ekonomiju i našu državu. Mi nismo dio EU niti bilo koje druge zajednice koja bi nam bila spremna nadoknaditi štete koje naše eventualne pogrešne odluke proizvedu, već moramo poduzeti sve da naša ekonomija izbjegne ili bar umanji negative efekte svake krize, a iskoristiti pozitivne ako ih ima“, kazao je ovaj analitičar.
