U 2016. godini
Pogoršano stanje zdravstvene ispravnosti vode u HNŽ-u
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U HNŽ-u se pogoršalo stanje zdravstvene ispravnosti vode u tijeku 2016. godine. A vodeći uzrok mikrobiološke neispravnosti vode za piće su koliformne bakterije, koje upućuju na fekalno zagađenje vode.
Naime, kako stoji navedeno u Ocjeni zdravstvenog stanja u HNŽ-u, kojeg je izradio Zavod za javno zdravstvo, od ukupnog broja analiziranih uzoraka vode iz središnje vodoopskrbe u tijeku 2016. godine, 12,4 posto nije zadovoljilo fizičko – kemijske parametre ispravnosti, što predstavlja pogoršanje stanja u odnosu na 2015. godinu.
Propise Pravilnika o mikrobiološkoj ispravnosti vode za piće nije zadovoljilo 7,6 posto uzoraka, što predstavlja poboljšanje stanja u odnosu na 2015. godinu.
Kako je dalje navedeno u analizi, na fizičko-kemijske parametre ispravnosti iz lokalne vodoopskrbe analizirano je ukupno osam uzoraka vode za piće, od kojih je 25 posto bilo neispravno (pogoršanje stanja u odnosu na 2015. godinu).
Loša voda u lokalnim vodovodima
Na mikrobiološku ispravnost iz lokalnih vodoopskrbnih objekata analizirano je 60 uzoraka vode, od čega je 51,7 posto bilo neispravno, što predstavlja poboljšanje stanja u odnosu na 2015. godinu, kada je u pitanju procentualna zastupljenost neispravnih uzoraka vode.
Međutim, analiziran je manji broj uzoraka vode iz lokalne vodoopskrbe u odnosu na prethodnu godinu.
Lokalni vodoopskrbni objekti ne nalaze se pod patronatom javnih komunalnih poduzeća te je briga o ovim objektima prepuštena lokalnom stanovništvu. Iz tog razloga većina bakterioloških nalaza ne zadovoljava higijenske kriterije vode za piće.
Ističu kako, Zavod nije vršio kontrolu vode na zdravstvenu ispravnost u svim općinama HNŽ-a.
Redovna kontrola vode iz središnjih vodovodnih sustava vršena je u Gradu Mostaru, te općinama Konjic, Jablanica i Čitluk te povremeno u općinama Prozor-Rama i Stolac, odakle uzorke na analizu donose predstavnici nadležnih komunalnih poduzeća. Osim ovih općina, Zavod vrši redovnu kontrolu vode za piće u Širokom Brijegu (ZHŽ).
O stanju zdravstvene ispravnosti vode za piće iz drugih općina sa područja Županije, Zavod nema informacije.
Fekalna zagađenja vode
''Najveći broj analiziranih uzoraka vode je sa područja Grada Mostara, gdje je 3,7 posto mikrobiološki neispravnih nalaza iz središnje vodoopskrbe, što predstavlja značajno poboljšanje stanje u odnosu na stanje u 2015. godini, kada je bilo preko 9 posto neispravnih nalaza vode. Poboljšanje je evidentno i kod lokalne vodoopskrbe, gdje je mikrobiološki neispravno bilo oko 46 posto analiziranih uzoraka vode. Fizičko-kemijske parametre ispravnosti vode za piće sa područja Grada Mostara nije zadovoljilo 14 posto uzoraka iz središnje vodoopskrbe. Svih sedam analiziranih uzoraka iz lokalne vodopskrbe zadovoljilo je propisane fizičko-kemijske norme ispravnosti vode za piće'', navodi se u izvještaju.
Kako navode, uzorkovanje vode za piće u razdobljimaa sa velikim padavinama rezultira povećanjem mutnoće vode, koju sustavi za kondicioniranje nisu u mogućnosti u potpunosti neutralizirati.
Mutnoća vode jedan je od osnovnih uzroka neispravnosti vode za piće po fizičko-kemijskim parametrima.
Vodeći uzrok mikrobiološke neispravnosti vode za piće su koliformne bakterije, koje upućuju na fekalno zagađenje vode, navodi se u Ocjeni zdravstvenog stanja.
Voda u školama i vrtićima
U tijeku 2016. godine urađena je mikrobiološka analiza 24 uzorka vode iz osnovnih škola sa područja HNŽ. 8,3 posto uzoraka su bili neispravna (blago pogoršanje stanja u odnosu na 2015.godinu). Izolirane su koliformne bakterije. Od 6 uzoraka vode, analiziranih na fizičko-kemijske parametre ispravnosti, kod jednog uzorka uzrok neispravnosti bila je povećana mutnoća vode.
Na mikrobiološku ispravnost analizirana je voda iz 20 dječijih vrtića na području HNŽ. Svi uzorci vode su zadovoljili norme ispravnosti. Pet uzoraka je analizirano na parametre fizičko-kemijske ispravnosti i zadovoljio je iste.
Nedovoljna kontrola vode
Nakon iznesenih činjenica o uzorcima vode za piće, analiziranim u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ , može se iznijeti niz zaključaka, a osnovni je da je potrebna adekvatnija kontrola, kažu iz Zavoda.
''Javno – zdravstvena kontrola vode za piće, a posebno u lokalnim vodoopskrbnim objektima, koji su izvor osprkbe vodom za piće za nezanemariv postotak stanovnika naše Županije, je nedovoljna. Zahtjevi važećih propisa iz oblasti kontrole vode nisu ispoštovani. Kontrola vode za piće se uglavnom svodila na pregled osnovnih fizičko-kemijskih i mikrobioloških parametara. Manji je broj uzoraka vode u odnosu na broj ES, tako da su podaci o kvalitetu vode koju pijemo na dijelu HNŽ-a nedovoljni. Iz tog razloga se ne može dati adekvatno mišljenje o njenoj kvaliteti'', navodi se u zaključcima.
Potrebno veće djelovanje inspekcije
Također, iz Zavoda napominju da nivo učestale fekalne kontaminacije u lokalnim vodoopskrbnim objektima upućuje na povećan stupanj nepravilne dispozicije tečnih i čvrstih otpadnih materija te nepostojanju ili nepoštivanju zona sanitarne zaštite vodoopskrbnog objekta.
''U pojedinim općinama Županije mali broj analiziranih uzoraka ukazuje na potrebu jačeg angažiranja sanitarne inspekcije u cilju povećavanja redovnog uzorkovanja vode za piće gradskih vodovoda. U svim vodovodnim sustavima potrebno je osigurati kontinuiranu dezinfekciju vode za piće, a u lokalnim objektima edukacijom stanovništva pokušati doći do poboljšanja stanja. Na lokalnoj zajednici je teret da tom stanovništvu osigurai higijenski-ispravnu vodu za piće, što se može postići njenim kontinuiranim kondicioniranjem i adekvatnim monitoringom'', savjetuju iz Zavoda.
Dodaju i da u pojedinim javno-komunalnim poduzećima nisu definirane zone sanitarne zaštite vodozahvata (zbog tehničkih ili drugih razloga, poznatih vodovodnim poduzećima, koja gospodare vodnim dobrom).
''Adekvatna kontrola je bitna u osiguranju kvaliteta vode za piće za sprječavanje okolnosti koje mogu biti opasne po zdravlje konzumenata i osiguranje točnih informacija za mišljenje o kvaliteti vode za piće. Zabrinjavajući je mali broj kontrolisanih uzoraka vode za piće u školskim objektima'', kažu iz Zavoda, gdje smatraju da bi kvaliteta prikupljenih podataka svakako ovisila od angažovanja sanitarne inspekcije, higijensko-epidemioloških službi, domova zdravlja u općinama i općinskih službi zaduženih za ovu oblast, te samih komunalnih poduzeća.